neznam bas radit sa kompom,pa su slucajno utekle po dvije slike....Ona zanimljiva slika di je prevrnuti autobus je slikana tridesetih na ulazu u Vranjic....na prevrnutom busu se vidi tabla Split-Solin..... ::|
inace,ono SAP sta pise na boku autobusa znaci Splitsko Autobusno Poduzece......a djelovalo je tridesetih godina....
to je ta famozna slika busa na liniji za Bacvice....parkiran na Pojisanu.....
i evo malo off topica....Vozilo je za prijevoz ljudstva i tehnike....Vozilo marke Saurer,splitskog dobrovoljnog vatrogasnog drustva,kojeg sam clan....Slike su snimljene tridesetih godina....
Supetar-Bol godina 1940.(slike preuzete s www.boljani.info (http://www.boljani.info))
(http://i1215.photobucket.com/albums/cc512/covik/280.jpg)
(http://i1215.photobucket.com/albums/cc512/covik/279.jpg)
Citat: amfan u Rujan 07, 2015, 21:27:28
Kao prvo, dobrodošao i ugodno druženje! pivkan
Nemamo skoro ništa podataka o povijesti JGP-a u Splitu prije Drugog svjetskog rata, pogotovo jer je to doba prije nastanka Prometa pa se ni ne pokriva u ono malo knjiga o Prometu koje postoje. Informacije su dosta šture, ali naš član "mehanicar" je prije nešto godina postao par slika u ovu temu: http://www.autobusi.org/forum/index.php?topic=2367.msg43273#msg43273
Hvala na dobrodošlici! :)
Vidija san ove slike šta je "mehaničar" stavija, odlične su, a iman i još par slika "S.A.P.-ovih" autobusa sa kartolina za koje piše da su iz 1937., mislin čak da san ih skinija sa ovog foruma, ali više ih ne vidin tu, valjda su istekli linkovi...
U nedostatku ostalih podataka, stavit ću ja ovo šta iman - tekst i dvi slike iz knjige "Novi Split - Monografija grada Splita od 1918 - 1930 godine" autora dra. Branislava Radice, u kojem se govori o početcima autobusnog saobraćaja u Splitu.
Tekst je poduži, ima se šta čitat, ali ima dosta zanimljivih podataka, pa ko ima volje... ;) thumbs
Stajalište autobusa poduzeća "S.A.P." (Splitsko Autobusno Poduzeće) i "Nada", te taksija, kod Česme Kralja Aleksandra, oko 1930. godine
(http://i566.photobucket.com/albums/ss104/tonybarry666/stajaliscaronte%20autobusa%20sapa%20i%20taksija%20kod%20esme%20kralja%20aleksandra_zpsby5xlneg.jpg)
Stajalište autobusa za saobraćaj sa daljom okolicom u Hrvojevoj ulici, na mjestu nedavno srušenog Arheološkog Muzeja grada Splita oko 1930. godine
(http://i566.photobucket.com/albums/ss104/tonybarry666/stajaliscaronte%20autobusa%20za%20saobraaj%20s%20daljom%20okolicom%20hrvojeva_zpso8njhnvi.jpg)
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
UREĐENJE GRADSKOG I OKOLNOG AUTOBUSNOG SAOBRAĆAJA
"Do godine 1920. prijevozna sredstva u gradu bila su skroz nedovoljna i primitivna. Građanstvo je imalo na raspolaganju samo desetak najamnih automobila i kočija, a u ljetnoj sezoni tri koncesionirana omnibusa prevozila bi kupališne goste od Obale do kupališta Bačvice. U razdoblju od 1922.-1927. stanje je ostalo isto, jedino se povećao broj najamnih automobila sa 15 na 20, dok se broj najamnih kočija snizio na 5.
Budući da se grad naglo proširio prema periferijama, pučanstvo povećalo, a putevi uredili, osjećala se neodloživa potreba da se konačno uredi i pitanje redovitog gradskog osobnog saobraćaja.
Inicijativu za uređenje ovog važnog gradskog pitanja dalo je Općinsko Upraviteljstvo, koje je odlučilo da se uvede autobusni saobraćaj. Osobitim zauzimanjem načelnika dra. Ive Tartaglie, Općinsko Upraviteljstvo pristupilo je hitno rješenju ovoga pitanja i već u rujnu 1927., nakon odobrenja Općinskog Vijeća, sklopljen je između općine Split i predstavnika tvornice "Perl" kod Beča ugovor za uvođenje redovitog autobusnog saobraćaja u gradu. Po tom ugovoru tvornica "Perl" obvezala se da će poslati autobuse koji će imati isključivo pravo vršiti gradski saobraćaj kroz 8 godina, ukoliko nakon izmaka tog roka ugovor ne bi bio produžen. Sada, kad je nađena tvornica koja je bila voljna dati autobuse, na inicijativu Općine osnovano je "Splitsko Autobusno Poduzeće ("S.A.P.") Društvo s. o. j.", u koje su ušli tvornica "Perl", Općina, neki novčani zavodi i privatnici sa ukupno milion dinara kapitala.
Tvornica "Perl" nabavila je prva dva autobusa koncem studenog i ovi su započeli saobraćaj 1. prosinca 1927. godine. Sa stajališta na Aleksandrovoj Poljani jedan je išao do Bačvica i natrag svakih pola sata, a drugi do Solina i natrag svaki sat. U siječnju 1928. stigla su još 4 autobusa za gradske potrebe. Međutim, pošto se pokazalo da su za Solin i Bačvice dovoljna po dva autobusa, sa ostala dva uveo se saobraćaj sa Omišom i Trogirom po dva puta dnevno. Saobraćaj na prugama Bačvice-Solin bio je uređen tako da su kola išla do Bačvica svako 1/4 sata, a do Solina svako 1/2 sata, kao i danas.
U ožujku 1928. poduzeće je naručilo još 6 autobusa za potpuno zadovoljenje lokalnog i okolnog saobraćaja. Kad je stiglo i ovih 6 autobusa uvela se u gradu redovita pruga do Poljuda i Marjana, zatim do sela Žrnovnice; pojačala se pruga sa Trogirom na 5 puta dnevno sa dva autobusa i uvele su se nove pruge za Sinj (dva puta dnevno) i za Imotski (jednom dnevno). U ljetnoj sezoni za prijevoz kupališnih gostiju pojačava se pruga na Bačvicama, te se uvodi pruga od Obale do kupališta "Jadrana". Osim toga, društvo "S.A.P." sa posebnim automobilima vrši izvanredne vožnje u okolicu po narudžbi, ponajviše za strance.
Da bi se saobraćaj odvijao uredno i sigurno, nakon što su u suglasju s Općinom utvrđene redovite lokalne pruge i cjenik, društvo "S.A.P." označilo je stajališta autobusa ukusnim željeznim tablama, te je preoblikovalo orar, kojega je postavilo na vidna mjesta u kolima i na polaznoj točci, glavnom stajalištu kod Česme Kralja Aleksandra. Za reparacije autobusa društvo je uredilo svoju vlastitu radionu koja je u stanju obaviti i najveće popravke.
Cjenik za vožnje u početku je bio ovaj: Split-Solin 6 dinara po osobi, Aleksandrova Poljana-Bačvice 4, 3 i 2 dinara po osobi, ovisno o trajanju vožnje. Kasnije, kad se saobraćaj u ožujku 1928. godine definitivno uredio, uveden je novi cjenik, koji je bio na snazi sve do 1931. godine. Po tom cjeniku, za vožnju Split-Solin plaća se 5 dinara (do Općinske zgrade 2 dinara). Za vanjske pruge temeljna stavka sračunavanja vozne cijene po kilometru i osobi bila je u početku 0.80 dinara, a kasnije se snizila na 0.40 dinara.
U početku djelovanja, društvo "S.A.P." nije imalo konkurenciju, osim na pruzi Split-Omiš (braću Stanić iz Omiša) i u ljetnoj sezoni na pruzi Bačvice (garažu Perlain). Kasnije, kad se građanstvo naviklo na prijevozna sredstva, pojavila se velika konkurencija, ne samo u saobraćaju sa okolicom, nego i u gradskom saobraćaju. Konkurenciju u lokalnom saobraćaju "S.A.P." je eliminirao na temelju ugovora s Općinom, po kojemu ima isključivo pravo vršiti gradski saobraćaj, dok je konkurencija s okolicom sve više rasla, tako da su godine 1930., pored "S.A.P.-a", osobni prijevoz autobusima između Splita i okolice vršila sljedeća društva i pojedinci:
- "Nada" d.s.o.j. na pruzi Split-Trogir (najjače autobusno društvo iza "S.A.P.-a")
- O. Pavlinović na pruzi Split-Makarska
- Braća Vuletić i Vlaičević, te autobusno poduzeće "Cetina", na pruzi Split-Sinj-Travnik
- Markić Drago na pruzi Split-Dolac Donji
- Vrcan Marko na pruzi Ugljane-Sinj-Split
- Prvan Ivan na pruzi Prisika-Tijarica-Trilj-Split
- Katunarić Josip na pruzi Zagvozd-Split
- M. i D. Borić na pruzi Split-Imotski-Mostar
- Braća Stanić i Franceski na pruzi Omiš-Split
- A. i J. Ratković, te Mirko J. Delić, na pruzi Muć-Split
- Sonjara Ivo na pruzi Trogir-Split
Za ove autobuse određeno je stajalište u Hrvojevoj ulici, blizu "Srebrnih" gradskih vrata, dok "Nada", kao i "S.A.P.", ima glavno stajalište kod Česme Kralja Aleksandra.
Zahvaljujući inicijativi Općine, Split danas ima potpuno uređen i moderan lokalni autobusni saobraćaj, a pomoću gore spomenutih pruga povezao se sa svojom bližom i daljom okolicom, koja je oduvijek gravitirala k njemu, ali, na žalost, sve do 1928. nije imala komunikacijskih veza sa svojim centrumom."
Izvor (slike i tekst):
"Novi Split" - Monografija grada Splita od 1918 - 1930 godine
Dr. Branislav Radica, rujan 1931.
http://issuu.com/gkmm/docs/novi_split?e=1436873%2F5149915#search
Evo dva novinska članka iz lista "Novo Doba" od 15.08.1938. godine, koji izvještavaju o sudaru dvaju autobusa dan ranije pred Solinom, na skretanju za Vranjic (slika je bila nekoliko postova prije).
Autobus poduzeća "Borba" iz Lovreća prilikom pretjecanja udario je u autobus "S.A.P.-a", koji se od jačine udara prevrnuo, pri čemu je ozlijeđeno desetak osoba.
(http://i566.photobucket.com/albums/ss104/tonybarry666/sudar1_zpszgqnmvm9.jpg)
(http://i566.photobucket.com/albums/ss104/tonybarry666/sudar2_zps1jjmlatw.jpg)
(http://i566.photobucket.com/albums/ss104/tonybarry666/sudar3_zps7n6qpflx.jpg)
Svakako jako zanimljiva i u jednu ruku korisna tema.
Kopajući po kompjuteru naišao sam na jedan stari skenirani vozni red i to iz 1938.g. dok Promet nije ni postojao.
Tu se vidi popis linija koje su prometovali splitskim i solinskim djelom.
To su tada bile jedine gradske linije, među njima je i linija za Vranjic, današnja 31 za koju bi ja rekao da je jedna od najstarijih gradskih linija sa istom trasom.
Tu se u voznom redu spominje da sve linije imaju polazak sa Aleksandrove poljane, osim linije za Meje današnje 21.
Zna li netko gdje je Aleksandrova poljana danas?
(https://s14.postimage.org/5hvpthb41/SAP_Vozni_red_1938.god.jpg) (https://postimage.org/image/sw3p5et19/)
Odlično, nisam još vidio ovaj vozni red. thumbs
Aleksandrova poljana današnji je Trg Franje Tuđmana. Monumentalna fontana se u tom razdoblju zvala Česma kralja Aleksandra.