Autobusni kolodvori

Autor gaspa, Siječanj 17, 2008, 15:14:17

lussin


Paško

kava

http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/321792/kaos-na-splitskom-kolodvoru-prijevoznike-i-putnike-dovodi-do-ludila

Citat:
Kaos na splitskom kolodvoru prijevoznike i putnike dovodi do ludila
čovik na čoviku

Piše Linda Perić

Autobusni kolodvor u Splitu "puca" po šavovima već godinama - svake sezone broj putnika je veći za otprilike šest posto, a i prijevoznika je sve više. Do polovice srpnja prodali su čak 50.000 putnih karata na šalterima, još pet tisuća "otišlo" je u online prodaji, a tko zna koliko ih je još kupljeno direktno od vozača, u autobusima.

Dnevno imaju oko 400 linija, što polazaka, što dolazaka, a ta je brojka tijekom srpnja i kolovoza redovito veća s obzirom na to da se autobusi na pojedinim linijama, zbog povećanog interesa putnika, dupliraju.

Kad se uzme u obzir sve navedeno, evidentno je u kojoj mjeri je sadašnji prostor Autobusnog kolodvora neadekvatan, a neprimjereni su, blago rečeno, i sami uvjeti rada i prihvata putnika.

- Pogledajte samo kolikom čekaonicom raspolažemo, ljudi jednostavno nemaju gdje sjesti... Tijekom srpnja i kolovoza jedva preživljavamo u ovakvim uvjetima! Zbog nedostatka prostora i prometnog krkljanca uzrokovanog gužvom u luci, na svakom peronu umjesto jednog, trenutačno imamo tri prometnika. Angažirali smo dodatne snage kako putnici ne bi imali toliki osjećaj prometne ludnice - kaže Đorđe Paro, voditelj Službe prodaje na splitskom Autobusnom kolodvoru.

Ne u Kopilicu

Najviše polazaka imaju prema Zadru, Zagrebu i Dubrovniku, a posljednja dva ljeta hit je i Skradin - za to se odredište, prema riječima našeg sugovornika, uvijek traži karta više.

- Turisti koji dođu u Split na pet do šest dana u svoj plan boravka obavezno uvrštavaju Skradin, odakle idu i na slapove Krke. Strancu je nezamislivo da propusti vidjeti nacionalni park kad mu je već tako blizu... U svakom slučaju, prema tom odredištu svake godine imamo sve veći broj polazaka - objašnjava Paro.

Zbog ljetnih gužvi kašnjenja autobusa su praktički neminovna - naš sugovornik ističe kako prijevoznicima vikendom treba pola sata samo od ulaza u grad do Trajektne luke! Unatoč tomu, smatra kako nije rješenje izmjestiti kolodvor u Kopilicu, o čemu se govori posljednjih godina.

- Ovo što mi imamo ovdje na Istočnoj obali, to rijetko koji grad ima - na 200 metara prostora autobusni i željeznički kolodvor, te Trajektnu luku. Ovaj dio treba samo na adekvatan način urediti u jedan moderni transportni centar kako bi svi bili zadovoljni. Smatram da druga rješenja jednostavno ne bi bila prihvatljiva - drži Đorđe Paro.

Treća traka

I Gradska luka je proteklog vikenda pojačala broj prometnika koji su regulirali promet, no tako bi, kaže Paro, trebalo biti uvijek, kako bi se spriječili nepotrebni zastoji.

- Ljuti nas i što je treća prometna traka na cesti, koja vodi prema Luci, uvijek zakrčena vozilima koja čekaju ukrcaj na brodove, što autobusima, naravno, otežava "ulazak" na kolodvor. Više puta smo apelirali da se to promijeni - govori Paro.
Pratite stranicu autobusi.org retro na Facebooku!

5AR


5AR


Teutonic

Par detalja sa AK Vodice:

Paško

Splitski autobusni kolodvor, ruglo jednog turističkog grada:

http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/450938/novi-autobusni-kolodvor-u-splitu-bio-je-1966-samo-u-nacrtima-kako-onda-tako-je-i-danas

Citat:
Novi Autobusni kolodvor u Splitu bio je 1966. samo u nacrtima, kako onda, tako je i danas

Piše Gordan Zubčić

Cvit Mediterana odavno je uvenuo u nizu pitara, a jedan od njih zasigurno je lokacija koju samo radi navike nazivamo autobusnim kolodvorom. Metalna sklepotina na međi Gradske luke i željezničke stanice teško se kolodvorom može zvati, jer bolji i suvremeniji imaju, bez uvrede, Gračac, Topusko i Garešnica, a građevinski još uvijek ljepše izgleda čak i onaj devastirani u Obrovcu, premda se nakon Domovinskog rata ne koristi i povremeno služi samo kao kulisa televizijskim reklamama.

O istom problemu novinari "Slobodne" već generacijama pišu, požutjele stranice svjedoče, ali desetljećima se ništa ne pomiče s mrtve točke. Dapače, upravo na današnji datum, čak i dan prije pola stoljeća, u subotu 19. studenoga 1966. godine, kolega Frane Jelinčić naoštrio je svoje pero i pisaći stroj kako bi ukazao da se "već tri mjeseca kasni s uređenjem autobusnog kolodvora za međunarodni saobraćaj" koji, da ne bude dvojbi, mora biti "natkriven i smješten izvan javnoprometne površine", te imati "garderobu, čekaonicu i servis".

Dugoočekivani objekt i tada je bio označen kao važna točna svakodnevne gradske, ali i turističke infrastrukture. Pogodite zbog čega je zapinjalo s njegovom izgradnjom i zašto je autor teksta tvrdio da je još - u nacrtima? Nije teško, radilo se o notornim imovinsko-pravnim odnosima, u tom slučaju između Skupštine općine Split i Željezničkog transportnog poduzeća Zagreb, preteče današnjeg HŽ-a, koje se tadašnjoj republičkoj Vladi žalilo na odluku gradskih vlasti da se zemljište ustupi poduzeću "Dalmacijaturist" radi izgradnje i uređenja autobusnog kolodvora.

Drugovi iz lokalnih struktura, baš poput današnje gospode iz Banovine, zaključili su kako "ne postoje mogućnosti da se išta poduzme", očito zbog činjenice da se republička podružnica državne željezničke kompanije žalila višoj razini vlasti.

Čvor oko atraktivnog zemljišta uskoro se razmrsio, pa je na idealnoj lokaciji u blizini putničke luke i tada hiperaktivnog željezničkog kolodvora niknuo i autobusni, koji je tada možda i mogao zadovoljavati zakonske propise, ali je već 1979. godine, užežin Mediteranskih igara, morao na remont kako bi se približio suvremenijim trendovima. No, samo četiri-pet ljeta kasnije naš je kolega Robert Žaja, tada kao mladi honorarac u Gradskoj rubrici, brusio "šjole" obilazeći ono što se kolodvorom teško može zvati i upozoravao na njegovo nezavidno stanje.

Koliko se stvari od tada promijenilo, ne treba previše govoriti, jer je tek prije jednog desetljeća uređen prostor nalik na čekaonicu, garderoba je u jednoj "trafici", a ispred pohabanih perona naredali su se ćumezi kakvih bi se, valjda, posramila i Surdulica. Pola stoljeća ničega naslagalo se pred očima naših sugrađana, putnika namjernika i pukih prolaznika, a da ni privatni vlasnik te skromne nadstrešnice, unatoč opsežnim planovima, nije uspio modernizirati tako važan objekt niti su se državni ili gradski oci pretrgnuli u ostvarenju toliko najavljivanog projekta Istočne obale.

Ništa se, stvarno, promijenilo nije...
Pratite stranicu autobusi.org retro na Facebooku!

hochdecker

Jutros i popodne

sniff

Dobro je da su nanovo asfaltirali,bilo je puno rupa. Da li će doći i krov da zaštiti autobuse od sunca,kiše,snijega itd i da vozači nakon vožnje ne izlaze kao xy stoka na te vremenske uvjete ? Da li će asfaltirati i ostatak parkinga (ove godine) ?

tramvajac 92

Napokon je i to uređeno, iako bi više volio da je beton. Nemaš krov ni na drugim velikim parkinzima (za aute), recimo kod velesajma, pa preživiš.

Bilo bi lijepo kad bi pojedinci usvojili dovoljno kulture da ne koriste autobuse (parkirane u sredini) kao poluzaklon za pišanje. Imaju 2 WCa u zgradi kolodvora i nedavno postavljen TOI-TOI na početku parkinga.

sniff

I buseve u sredini i one koji su parkirani do strojarske koriste za piš-pauzu  ::|

tramvajac 92

Kako piše portal emeđimurje:
Švicarski poduzetnik će u suradnji s domaćim prijevoznikom Rudi expressom graditi novi autobusni kolodvor u središtu grada, na lokaciji postojećeg.

I još puno političkog naklapanja: http://emedjimurje.rtl.hr/grad-cakovec-1/slovenci-zaposljavaju-150-ljudi-a-svicarci-grade-novi-autobusni-kolodvor

hochdecker

Novosti sa AKZG  :)

mate

Kad se ekipa koja nema bas nekog kvalitetnog iskustva s autobusnim prometom uhvati teme prijevoza i autobusnih kolodvora dobije se ovakav kupus od priloga... Necu previse o politici, samo cu napisati da je ta politicka opcija iz priloga davne 2003.godine dala koncesiju APPu na 15 godina za AK SB, a sad isti taj APP pljuju...


lussin

Citaro na kružnom toku opasno živi buljo

mate

Posto je grad SB grad kruznih tokova, nekolicina je napravljena ovako, tzv.nagazni kruzni tokovi za veca vozila, posto nisu bas velikih dimenzija zbog manjeg prostora, morali su biti tako napravljeni