[wulfy]

Formiranje kompanija AZNP i LIAZ

1895 god. – u mjestu Mlada Boleslav (Austro-Ugarska) osnovana kompanija Laurin i Klement (Laurin & Klement) koja se bavi proizvodnjom i popravkom bicikala (sa značkom Germania, da bi krajem godine promjenili ime u Slavia).

1899 god. – uz bicikle nude i motocikle, a prvi model motcikla je Laurin & Klement Typ 1.

1900 god. – dobijaju naruđbu za 150 motocikala, a na biciklima Slavia (nude se kao tricikli ili četvorocikli) ugrađuju pogonske motore.

1902 god. – proizvode 2.000 motocikla, a od sledeće godine proizvode više motocikla nego bicikala.

1905 god. – prekida se proizvodnja bicikala, a počinje proizvodnja automobila, prvi automobil je Laurin & Klement A.

1906 god. – širi se paleta vozila pa se nudi Laurin & Klement B (nasleđuje model A), veči model Laurin & Klement C, teretna verzija Laurin & Klement D i najveći model Laurin & Klement E.

1907 god. – nudi se prvo vozilo sa motorom od šest cilindara (Laurin & Klement FF), kao i prvi autobus (Laurin & Klement H).

1911 god. – preuzimaju kompaniju První pražskou akciovou strojírnou.

1912 god. – preuzimaju kompaniju RAF (Reichenberger Automobil Fabrik) iz grada Liberec.

1925 god. – u toku prvog svjetskog rata postaje ogromna kompanija, ali poslije završetka istog i stvaranja novih država Laurin i Klement se nalazi u Čehoslovačkoj. Većina prijašnjih kupaca se nalazi van Čehoslovačke, a pošto se formiraju nove držve koje grade i carinske barijere, tržište je bitno smanjeno, teko da Laurin i Klement zapada u krizu, te ga preuzima konglemorat Škoda. Tada se prekida proizvodnja motocikala, automobili i laka komercijalna vozila nastavljaju da se proizvoide u Mlada Boleslav, a proizvodnja težeg komercijalnog progarama se seli u grad Plzenj (sjedište Škode).

1930 god. – iz Škoda konglemorata se izdvaja Akcionarsko društvo za automobilsku industriju, skraćeno ASAP (Akciová společnost pro automobilový průmysl). ASAP koristi Škoda logo (strela sa krilima u krugu).

1931 god. – zbog svjetske ekonomske krize i smanjenog obima poslovanja ujedinju se ASAP i Praga, ali se već 1932 god. to pokazalo nefunkcionalnim pa se raskida saradnja.

1945 god. – Škoda se nacionalizuje, te se djeli na nekoliko kompanija. Automobilski zavodi, narodno preduzeće, skraćeno AZNP (Automobilové závody, národní podnik) ima sjedište u gradu Mlada Boleslav. Liberecka fabrika automobila, skarćeno LIAZ (Liberecké automobilové závody) ima fabrike u devet gradova: Liberec, Rejnovic, Mnjihovo Hradište, Jablonec na Nisi, Mjelnjik, Zvoljen, Veljki Krtiš, Prerov i Holišov. LIAZ je zadužen za proizvodnju kamiona, a na neki način, nasljeđuje negdašnju fabriku RAF.

[wulfy]

Autobusi Škoda

- Škoda 154 se proizvodila od 1929 do 1931 god. Pogonski motor ima četri cilindra koji iz 1.944 kubika izvlači 30 KS, a može da ide do 60 km/h. Napravljeno je 750 ovih vozila u varijanti kamiona, vatrogasnog vozila ili autobusa.

- Škoda 304 se proizvodila od 1929 do 1939 god. Pogonski motor ima četri cilindara koji iz 5 litara izvlači 45 KS, a može da ide do 50 km/h. Uz osnovni model Škoda 304 nudi se i kao Škoda 304 N, odnosno Škoda 304 DN. U oznakama je ,,D'' znači produženi međuosovinski razmak, a ,,N'' snižena šasija povoljna za autobusnu nadogradnju. Tokom 1937 god. ubacuje se veći motor koji iz 5.5 litara izvlači 66 KS. Napravljeno je 636 ovih vozila.

- Škoda 306 se proizvodila od 1929 do 1939 god. Pogonski motor ima šest cilindara koji iz 7.27 litara izvlači 67 KS, a može da ide do 50 km/h. Uz osnovni model Škoda 306 nudi se i kao Škoda 306 N, odnosno Škoda 306 DN. Tokom 1937 god. ubacuje se veći motor koji iz 8,28 litara izvlači 100 KS. Napravljeno je 185 ovih vozila.

 - Škoda 506 se proizvodila od 1929 do 1940 god. Pogonski motor ima šest cilindara koji iz 8.554 kubika izvlači 100 KS, a može da ide do 50 km/h. Napravljeno je 336 ovih vozila, a za razliku od modela Škoda 504 ovaj sa većim motorom se nudio i kao šasija za autobusku nadogradnju.

- Škoda 206 se proizvodila od 1930 do 1939 god. Pogonski motor ima šest cilindara koji iz 2.704 kubika izvlači 49 KS, a može da ide do 55 km/h. Uz osnovni model Škoda 206 nudi se i kao Škoda 206 D, odnosno Škoda 206 DN. Tokom 1937 god. ubacuje se veći motor koji iz 2.916 kubika izvlači 60 KS. Napravljeno je 1.397 ovih vozila.

- Škoda 606 se proizvodila od 1930 do 1941 god. Pogonski motor ima šest cilindara koji iz 8.554 kubika izvlači 100 KS, a kasnije 105 KS, te može da ide maksimalno 60 km/h. Osim u verziji kao kamion nudila se i kao autobus (DN ili DND oznaka) te je ukupno napravljeno 769 ovih vozila.

- Škoda 404 se proizvodila od 1930 do 1941 god. Pogonski motor ima četri cilindara koji iz 5.702 kubika izvlači 66 KS, a može da ide do 52 km/h. Snaga je kasnije povećana na 72 KS. Napravljeno je 686 ovih vozila kao kamion ili autobus.

- Škoda 406 se proizvodila od 1934 do 1942 god. Pogonski motor ima šest cilindara koji iz 8.554 kubika izvlači 100 KS, a kasnije povećana na 105 KS. Napravljeno je 769 ovih vozila kao kamion ili autobus (oznaka DN ili DND).

- Škoda 656 se proizvodila od 1934 do 1937 god. Pogonski dizel motor ima šest cilindara koji iz 8.554 kubika izvlači 105 KS, a benzinski motor sa šest cilindara ima 8.276 kubika. To je prvi Škodin kamion sa trambus kabinom, a pravila se i verzija autobusa. Napravljeno je 10 ovih vozila.

- Škoda 806 se proizvodila od 1935 do 1937 god. Ima tri osovine i predstavlja najteže vozilo u proizvodnom programu. Napravljano je 6 primjeraka, a bilo je planirano i da se konstruiše autobus. Nije mi poznato da li je realizovano.

- Škoda 254 se proizvodila od 1935 do 1939 god. Pogonski dizel motor ima četri cilindara koji iz 3.770 kubika izvlači 55 KS, a može da ide do 60 km/h. Napravljeno je 2.662 ovih vozila, a osim kao kamion nudio se i kao autobus (iako nije bilo verzije sa sniženom šasijom).

- Škoda 256 se proizvodila od 1939 do 1946 god. Pogonski benzinski motor ima šest cilindara koji iz 3.137 kubika izvlači 80 KS. Nudi se sa tri međuosovinska razmaka: 3,8 m, 4,3 m i 4,8 m. Napravljeno je 2.662 ovih vozila, a osim kao kamion nudio se i kao vatrogasno vozilo, ambulatno vozilo i autobus.
 
- Škoda 150 se proizvodila od 1939 do 1942 god., a poslije rata, od 1946 do 1947 god. kao Aero 150, da bi se od 1947 do 1951 god. proizvodila kao Praga 150. Pogonski benzinski motor ima četri cilindara koji iz 2.091 kubika izvlači 52 KS. Sa međuosovinskim razmakom od 2,9 m to je najmanja osnova na kojoj su se pravile karoserije (u principu to su prije bili kombi vozila nego autobusi), a nudio se kao kamion, ambulatno vozilo, vatrogasno, radio stanica,... Napravljeno je ukupno (kao Škoda, Aero i Praga) 3.652 primjeraka.

[wulfy]

Škoda 706 (kamion) u svim verzijama

Ovaj kamion je imao karijeru od pedesetak godina i proizvodio se širom Čehoslovačke.

Prva generacija

ASAP (Akciová společnost pro automobilový průmysl) je usvojio trocifreno označavanje modela gdje prve dvije cifre označavaju težinu, a zadnja cifra označava broj cilindara u motoru (primetno god predhodno opisanih modela). Na klasičnoj čeličnoj šasiji gdje  pogonski motor, koji iz šest cilindara radne zapremine 8.554 kubika izvlači 105 KS, montiran naprjed, a pogonska osovina nazad te 1930 god. ponuđen je u nekoliko varijanti:
- Škoda 706 – osnovna verzija sa međuosovinskim razmakom od 4,4 m
- Škoda 706 D – osnovna verzija sa produženim međuosovinskim razmakom na 5,4 m
- Škoda 706 N – sa sniženom šasijom povoljnom za autobusnu nadogradnju
- Škoda 706 ND – sa sniženom šasijom i povećanim međuosovinskim razmakom
Do 1943 god. napravljeno je 426 ovih vozila.

Druga generacija

Tokom drugog svjetskog rata radi se na poboljšanju modela koji će da ponese ime Škoda 706 R (R od Rekonstruovaný). Fabrika smještena u gradu Mlada Boleslav bombardovana je 9. Maja 1945 god. (da, zadnji dan drugog svjetskog rata), te je teško oštećena. Fabrika aviona Avia nije bila oštećena, a počinje da posluje pod novoformiranom kompanijom Automobilski zavodi, narodno preduzeće, skraćeno AZNP (Automobilové závody, národní podnik). Zbog toga se proizvodnja privremeno seli u obližnju fabriku Avia. Kada je 1951 god. odlučeno da se Avia ponovo okrene vazduhoplovnoj industriji, sledeće 1952 god. se stvara kompanija Podnik závodů Š 706, ipak od januara 1953 god. ta fabrika pripada kompaniji LIAZ (Liberecké automobilové závody). Pogonski motor ima šest cilindara, te iz 11.782 kubika izvlači 135 KS. LIAZ je od proizvodi ove kamione koji se nude u nekoliko varijanti:
- Škoda 706 R – osnovni model sandučar, ili šasija za nadogradnju
- Škoda 706 RS – kiper (S od Sklápěč) sa hidrauličnim mehanizmom
- Škoda 806 RS – kipper sa ojačanom šasijom da može poneti 8 tona, uglavnom izvozni model.
- Škoda 900 R – ojačana šasija i vješanje na osnovu kiper modela uz nosivost od 9 tona, te je služio isključivo kao izvozni model.
- Škoda 706 RO – varijanta sa sniženom šasijom za autobusku nadogradnju (O od Omnibus)
- Škoda 706 ROK – pošto je snižena šasija povoljno za nadogradnju za odvoz smeća (K od Komunální)
Od 1945 do 1958 proizvedeno je 28.400 ovih kamiona (Avia i LIAZ), a u ovu brojku nisu uključeni autobusi.

Treća generacija

Tokom 1955 god. LIAZ je konstruisao prototip sa trambus kabinom. U osnovi, šasija od modela Škoda 706 R je skaraćena za 1 metar, te je naprjed instalirana trambus kabina. Uz istu nosivost I tovarni prostor ovokvom reorganizacijom kamion je bio lakši skoro 400 kg. Drugi prototip se pojavljuje 1956 god. sa novokonstruisanim osovinama. Serijska proizvodnja počinje 1957 god., te je oznaka Škoda 706 RT (R za Rekonstruovaný i T za Trambusový). Motor sa šest cilindara iz 11.781 kubika izvlači 160 KS. Nudi se u nekoliko varijanti:
- Škoda 706 RT – osnovni model sandučar, ili šasija za nadogradnju
- Škoda 706 RTS – kiper (S od Sklápěč)
- Škoda 706 RTH – cistjerna sa mlaznicama za pranje ulice
- Škoda 706 RTHP – vatrogasni sa ugrađenim mlaznicama za pranje ulice
- Škoda 706 RTK – sa nadogradnjom za odvoz smeća
- Škoda 706 RTTN – tegljač
- Škoda 706 RTD – sa produženim tovarnim prostorom
- Škoda 706 RTP – sa pogonom 4x4
- Škoda 706 RTO – autobusna šasija
Od 1957 do 1985 proizvedeno je više od 150.000 ovih vozila.

Treća modernizovana generacija

LIAZ je radio na konstrukciji novog kamiona koji će da zamjeni Škodine modele, ipak kompletan razvoj nije bio gotov, a pojedine komponente su razvijene (motor, mjenjač, osovine, vješanje,...), ta je kao privremeno rješenje od 1966 god. nude model Škoda 706 MT (M od Modernizovaný i T od Trambus) koji se oslanja na model Škoda 706 RT sa komponentama od budućeg modernog kamiona LIAZ koje su već razvijene. Model iz 1966 god. ima motor koji razvija 180 KS, da bi od 1969 god. motor razvijao 210 KS. Nudilo se nekoliko verzija:
- Škoda 706 MT – osnovna verzija sandučar, odnosno šasija za nadogradnju
- Škoda 706 MTS 24 – trostrani kiper
- Škoda 706 MTSP 24 – trostrani kiper sa pogonom 4x4
- Škoda 706 MTSP 25 – ojačana šasija sa pogonom 4x4
- Škoda 706 MTSP 27 Agro – sa pogonom 4x4 I izlazom za priključak raznih (poloprivrednih) alatki
- Škoda 706 MTTN – tegljač
- Škoda 706 MTV 5 – sa produženim tovarnim prostorom
Od 1966 do 1988 proizvedeno je oko 100.000 ovih vozila

Četvrta generacija

Predstavljena 1974 god. više ne nosi oznaku Škoda nego LIAZ, a proizvodio se do 1994 god. Poznat je po oznaci LIAZ serija 100, te raznim koncepcijama pogona i motorima od 180 do 320 KS.

[wulfy]

Škoda 706 RO (Rekonstruovaný Omnibus)

Poput kamiona i autobus je počeo da se proizvodi 1947 god. u fabrici Avia, da bi 1953 god. prešao u LIAZ. U ove dvije fabrike su se proizvodile šasije, motori, mjenjači i osovine dok su se većinom karoserije radile u gradu Visoke Mito. Da se vratimo malo unazad, u tom gradu se 1896 godine formira ,,prva istočno bohemska proizvodnja kočija Josifa Sodomke (První východočeskou výrobu kočárů Josefa Sodomky), a od 1925 god. rade karoserije za automobile i autobuse. Tokom 1947 god. oni su radili karoserije za Škodu 706 RO, a od 1948 god., po nacionalizaciji mjenjaju ime u ,,fabrika za kočije, automobile, rotore, mašinske strojeve i autobuse'' (Továrna na Kočáry, Automobily, Rotory, Obráběcí stroje, Sekací stroje a Autobusy), skraćeno Karosa. Osim Karose bilo je i drugih karoserirista, ali u simboličnom broju. Do 1958 god. proizvedeno je nešto više od 13.000 ovih autobusa. Ovaj autobus dužine 10,66 m nudio se u većini slučajeva kao gradski i prigradski model.

[wulfy]

Škoda 706 RTO (Rámový Trambusový Osobní)

LIAZ je šasije, motore, mjenjače, osovine za ovaj autobus proizvodio od 1958 do 1972 god., a bazira se na kamionu Škoda 706 RT. Za razliku od predhodnika nudi se u više varijanti:
- Škoda 706 RTO MTZ – gradski autobus (městský tuzemský) koji ima dvoje bočnih vrata za ulaz/izlaz putnika. U zavisnosti od verzije ima od 20 do 39 sjedišta, te mu je onda kapacitet mjesta za stajanje od 58 do 43 putnika. Ukupno dozvoljena težina autobusa je 14.400 kg (autobus je težak 8.590 kg, a nosivost je 5.810 kg). Uz dužinu od 10,81 m, širinu od 2,5 m, te visinu od 2,9 m mogao je da potegne do 65 km/h.
- Škoda 706 RTO MEX – gradski namjenjen izvozu (městský exportní) koji je tehnički isti kao i predhodni, ali sa detaljima prilagođenim nekoj državi u koju se izvozi.
- Škoda 706 RTO KAR – međugradski (meziměstský linkový) koji ima jedna bočna vrata za ulaz/izlaz putnka, udobnija sjedišta, te police za prtljag iznad sjedišta. Na krovu se nalazi nosač prtljaga. U dužinu od 10.81 m, širinu 2,5 m i visinu od 3,18 m smješteno je 42 sjedišta za putnike + 1 za konduktera/pomoćnog vozača i 1 za vozača. Ukupno dozvoljena težina je 14.400 kg (težina autobusa 8.700 kg, a nosivost je 5.700 kg), te mu je maksimalna brzina 75 km/h.
- Škoda 706 RTO LUX – turistički (meziměstský dálkový – autokar) koji ima udobna sjedišta sa odmorištima za ruke, te zavjesama na prozirima. U dužinu od 10.81 m, širinu 2,5 m i visinu od 2,98 m smješteno je 38 sjedišta za putnike + 1 za konduktera/pomoćnog vozača i 1 za vozača. Ukupno dozvoljena težina je 12.800 kg (težina autobusa 8.950 kg, a nosivost je 3.850 kg), te mu je maksimalna brzina 85 km/h.
- Škoda 706 RTO-K – prototip zglobnog autobusa iz 1960 god. sa kapacitetom 105 putnika (64 za stajanje i 41 za sjedenje) i ukupne dužine 16,12 m. 
Kao i kod predhodnika Karosa je većinom radila karoserije, te je u period od 1958 do 1972 god. napravila 14.452 autobusa Škoda 706 RTO. Trebamo pomenuti i poljsku licencu Jelcz 272 koja se pravila od 1963 do 1977 god., te varijantu Jelcz 042 koja se pravila od 1968 do 1977 god. Karosa razvija nasljednika sa samonosećom karoserijom tako da se od 1963 do 1981 proizvodi međugradski i turistički autobus Karosa ŠD 11, od 1964 do 1981 proizvodi gradski autobus Karosa ŠM 11 i  od 1970 do 1981 proizvodi prigradski i međugradski autobus Karosa ŠL 11. Pomenimo i prototip zglobnog autobusa Karosa ŠM 16,5 iz 1968 god. Osim gotovih autobusa rađene su i šasije za izvoz, a jedan dio ovoh šasija Škoda 706 RTO je došao i u Jugoslaviju, te su se radile domaće (jugoslovenske) karoserije.

[wulfy]

Po nekim podacima ova karoserija ,,11 oktomvri'' iz Skoplja je rađena na šasiji Škode za prevoznika Tara.

[akzg22]

Po nekim podacima ova karoserija ,,11 oktomvri'' iz Skoplja je rađena na šasiji Škode za prevoznika Tara.

Tako je, na šasiji Škode 706 RO (koja se i kompletna iz Čehoslovačke uvozila, kao i u obliku šasije, zbog manjih troškova carine i poreza, usprkos nakandnom karoseriranju u Jugoslaviji su takvi autobusi koštali manje nego kompletno uveženi iz inozemstva), 11. oktomvri je proizvodio i gradsku varijantu u 50-ima.

[akzg22]

Škoda 706 RTO (Rámový Trambusový Osobní)

LIAZ je šasije, motore, mjenjače, osovine za ovaj autobus proizvodio od 1958 do 1972 god., a bazira se na kamionu Škoda 706 RT. Za razliku od predhodnika nudi se u više varijanti:
- Škoda 706 RTO MTZ – gradski autobus (městský tuzemský) koji ima dvoje bočnih vrata za ulaz/izlaz putnika. U zavisnosti od verzije ima od 20 do 39 sjedišta, te mu je onda kapacitet mjesta za stajanje od 58 do 43 putnika. Ukupno dozvoljena težina autobusa je 14.400 kg (autobus je težak 8.590 kg, a nosivost je 5.810 kg). Uz dužinu od 10,81 m, širinu od 2,5 m, te visinu od 2,9 m mogao je da potegne do 65 km/h.
- Škoda 706 RTO MEX – gradski namjenjen izvozu (městský exportní) koji je tehnički isti kao i predhodni, ali sa detaljima prilagođenim nekoj državi u koju se izvozi.
- Škoda 706 RTO KAR – međugradski (meziměstský linkový) koji ima jedna bočna vrata za ulaz/izlaz putnka, udobnija sjedišta, te police za prtljag iznad sjedišta. Na krovu se nalazi nosač prtljaga. U dužinu od 10.81 m, širinu 2,5 m i visinu od 3,18 m smješteno je 42 sjedišta za putnike + 1 za konduktera/pomoćnog vozača i 1 za vozača. Ukupno dozvoljena težina je 14.400 kg (težina autobusa 8.700 kg, a nosivost je 5.700 kg), te mu je maksimalna brzina 75 km/h.
- Škoda 706 RTO LUX – turistički (meziměstský dálkový – autokar) koji ima udobna sjedišta sa odmorištima za ruke, te zavjesama na prozirima. U dužinu od 10.81 m, širinu 2,5 m i visinu od 2,98 m smješteno je 38 sjedišta za putnike + 1 za konduktera/pomoćnog vozača i 1 za vozača. Ukupno dozvoljena težina je 12.800 kg (težina autobusa 8.950 kg, a nosivost je 3.850 kg), te mu je maksimalna brzina 85 km/h.
- Škoda 706 RTO-K – prototip zglobnog autobusa iz 1960 god. sa kapacitetom 105 putnika (64 za stajanje i 41 za sjedenje) i ukupne dužine 16,12 m. 
Kao i kod predhodnika Karosa je većinom radila karoserije, te je u period od 1958 do 1972 god. napravila 14.452 autobusa Škoda 706 RTO. Trebamo pomenuti i poljsku licencu Jelcz 272 koja se pravila od 1963 do 1977 god., te varijantu Jelcz 042 koja se pravila od 1968 do 1977 god. Karosa razvija nasljednika sa samonosećom karoserijom tako da se od 1963 do 1981 proizvodi međugradski i turistički autobus Karosa ŠD 11, od 1964 do 1981 proizvodi gradski autobus Karosa ŠM 11 i  od 1970 do 1981 proizvodi prigradski i međugradski autobus Karosa ŠL 11. Pomenimo i prototip zglobnog autobusa Karosa ŠM 16,5 iz 1968 god. Osim gotovih autobusa rađene su i šasije za izvoz, a jedan dio ovoh šasija Škoda 706 RTO je došao i u Jugoslaviju, te su se radile domaće (jugoslovenske) karoserije.

Za Škodu 706 RTO nema podataka da su se ikada radile karoserije u Jugoslaviji, uostalom, kada se pojavila Škoda 706 RTO, već je jugoslavenska industrija autobusa stasala dovoljno da se značajno smanji uvoz autobusa iz inozemstva (govorim o 60-ima), jer su bile privredne reforme, a i štedilo se na devizama. U odnosu na 706 RO, 706 RTO se nije baš u nekim velikim količinama uvozio u Jugoslaviju.