[Transspotter]

Ne na zadnjim, nego na svakom tipkalu. Svaki stisak se čuje, ali to je tiho pipkanje pa ne bi trebalo smetati vozače baš previše. Puno je veći problem da na svakom busu štekaju svaka vrata

[C2]

Koliko vidim tipkala su na svim vratima, pa me zanima mogu li se prva vrata zatvarati automatski ili su kao na Bečanima poluautomatska?

[Glavni arhivator]

Ne na zadnjim, nego na svakom tipkalu. Svaki stisak se čuje, ali to je tiho pipkanje pa ne bi trebalo smetati vozače baš previše. Puno je veći problem da na svakom busu štekaju svaka vrata

Onda ti sjedni 7h i slušaj tolke zvukove. 

@C2

Tako je, sva vrata se mogu otvoriti na privolu i zatvoriti preko senzora. U slučaju gužve treba zadržati tipku problematičnih vrata, pa ih prisilno zatvori [kao što je na C2(G)].

[421]

Ne na zadnjim, nego na svakom tipkalu. Svaki stisak se čuje, ali to je tiho pipkanje pa ne bi trebalo smetati vozače baš previše. Puno je veći problem da na svakom busu štekaju svaka vrata

Temeljem čega si došao do boldanog zaključka?

[Transspotter]

Temeljem zdravog razuma jer je zvuk tiši od starih pištalica. Ali oprosti ako sam uvrijedio tvoje princess feelings... Meni isto u teoriji jako puno toga smeta pa ne kmečim stalno.

[biodizel156]

3906, cine se dosta dobrim, osim automatskim paljenjem ručke prilikom otvaranja vrata.

[Transspotter]

Samo malo bolje izgleda iznutra, ništa više. I tiši je jer je na struju. Inače je šrotić koji može prijeći manje od 140km u jednom punjenju. Neki dan su na 105 poslali u 11 jednog kao zamjenu za pokvareni dizel, oko 7 je već trebao doći novi jer je onom bila prazna baterija. Do kraja smjene se i drugi iscijedio

Ovdje 164

[NP-549]

Pa koliki domet je tražen u natječaju za minibuse ?

[Glavni arhivator]

Minimalno 100kWh/200 km.

[421]

@Transspotter
Siđi s oblaka, prije svega. Iskaži malo poštovanja.
Zvuk jest možda tiši, ali ostaje zvuk. Nakon 30+godina za volanom  dobiješ princess feelings. Pročitaj što znanost kaže o stalnom kmečanju:

Buka i vibracije negativno utječu na ljudsko zdravlje, uzrokujući oštećenja sluha, stres, umor mišića te kardiovaskularne probleme.
Utjecaj na tijelo i um
•    Živčani sustav i stres: Izloženost buci i vibracijama diže razinu hormona stresa poput kortizola i adrenalina.
•    Mišićno-koštani sustav: Mehaničke vibracije stvaraju ponavljajuće naprezanje zglobova i mišića, što vodi do umora i trajnih oštećenja.
•    Kardiovaskularni sustav: Buka viša od 60 decibela (dB) povisuje krvni tlak i pojačava rizik od srčanih tegoba.
•    Sluh i koncentracija: Zvukovi iznad 65 dB oštećuju sluh, otežavaju pažnju i uzrokuju psihički zamor. Iako sustavi za automatsku najavu stajališta donose brojne prednosti putnicima, loše podešena, preglasna ili neispravna glasovna najava stvara izravan negativan utjecaj na vozača autobusa, povećavajući njegov psihofizički umor i ugrožavajući koncentraciju.
•    1. Akustični stres i preopterećenje osjetila
•    Zvučni zamor: Ponavljanje istih fraza i tonova stotinama puta u jednoj smjeni stvara iritaciju. Mozak vozača je pod stalnim akustičnim pritiskom.
•    Problem "skrivene" buke: Kada se zvuk iz zvučnika miješa s bukom motora i prometa, stvara se neugodna zvučna kulisa. To prisiljava vozača na dodatan napor kako bi registrirao važne zvukove iz okoline.
•    Preglasno namješten sustav: Zvučnici koji se nalaze preblizu vozačkoj kabini, a namješteni su preglasno kako bi ih čuli putnici na kraju autobusa, izravno oštećuju sluh vozača i uzrokuju glavobolju.
•    2. Kognitivna distrakcija i pad koncentracije
•    Prekidanje fokusa: Svaka glasovna najava u kritičnim trenucima vožnje (npr. pri prestrojavanju u gustim rotorima ili prolasku kroz raskrižja) može skrenuti pažnju vozača na djelić sekunde.
•    Lažna uzbuna i iritacija: Ako GPS sustav zakaže pa najava kasni ili govori kriva stajališta, vozač doživljava kognitivni nesklad. To kod njega izaziva frustraciju dok istovremeno mora smirivati zbunjene putnike.
•    3. Maskiranje važnih vanjskih zvukova
•    Blokiranje sirena i signala: Dok zvučni sustav u kabini reproducira najavu, vozač teže može čuti zvučne signale drugih sudionika u prometu (npr. trubljenje automobila u mrtvom kutu, policijska i hitna vozila).
•    Teže prepoznavanje kvarova: Vozač se oslanja na sluh kako bi prepoznao neuobičajene zvukove rada motora ili kočnica. Stalna zvučna pozadina smanjuje mogućnost rane detekcije tehničkih problema na autobusu.

Pročitajte više o reakciji organizma u tekstu liječnice medicine rada.


Osjetljivost na buku ovisi o karakteristikama buke (jakost, ritam, sadržaj), individualnim karakteristikama izložene osobe (stanje organa sluha, životna dob, individualna osjetljivost na buku) te o duljini i vrsti izloženosti.
Prva faza oštećenja sluha naziva se i faza početne akustičke traume, a javlja se u frekvencijskom području od 4 000 Hz. Uho se još ponaša kao zdravo i osoba ne mora biti svjesna svog problema. Ako se u ovoj fazi ne prepozna poremećaj i osoba bude i dalje izložena buci, oštećenje prelazi u drugu fazu, fazu trajne nagluhosti gdje se više ne može postići kompletan oporavak sluha.
Ljudi se razlikuju u osjetljivosti na buku. Postoje osobe kod kojih nagluhost nastaje brzo, a u drugih i nakon niza godina izloženosti prekomjernoj buci sluh bude razmjerno malo oštećen. Utjecaj je buke to štetniji što je ona jača, isprekidanija, a dugoročna izloženost intenzivnoj buci, dovodi do smanjenja slušne osjetljivosti osobe, odnosno lagane nagluhosti ili čak potpune gluhoće. Do gubitka sluha, zbog izloženosti buci, najčešće dolazi postupno i progresivno, a uzrokuje ga degeneracija slušnih stanica.
Utjecaj buke na zdravlje može biti izravan i imati za posljedicu oštećenje organa za sluh i ravnotežu, a može biti neizravan i imati utjecaja na živčani, krvožilni, probavni i endokrini sustav. Pod izravnim posljedicama na zdravlje podrazumijevamo nagluhost, gluhoću, šumove u uhu, razne poremećaje vezane za razumijevanje govora i probleme u komunikaciji do smetnji ravnoteže, nesigurnosti u hodu, zanošenja.
Od neizravnih posljedica za zdravlje bitne su neurovegetativne reakcije kao što su hipertenzija, endokrinološki poremećaji i drugi poremećaji metabolizma. Druge su neizravne posljedice umor i psihičke reakcije (razdražljivost) te smanjenje radne sposobnosti.
Buka jako utječe na ciklus spavanja te dovodi do objektivnog poremećaja sna – skraćena REM faza nakon izlaganja buci. Buka izaziva poremećaj svakidašnjih aktivnosti, a naročito u izvođenju složenih mentalnih aktivnosti. Inducira osjećaj bespomoćnosti, sličan onome kod depresivnih pacijenata. Dovodi do povećanja svagdanjih pogrješaka kod uobičajenih dnevnih radnji. Buka dovodi i do poremećaja u ponašanju zbog otežane komunikacije, povećava agresiju i uzrokuje neželjene promjene ponašanja, što može dovesti do društvene izolacije.
Buka utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dolazi do promjena krvnog tlaka, frekvencije pulsa i disanja, povećava se razina serumskog kolesterola, povećava se lučenje adrenalnih hormona te stvara povišen rizik za infarkt miokarda. Prag iznad kojeg se javlja viši rizik za infarkt iznosi 60 dB. Endokrini odgovor na buku dovodi do porasta adrenalina i noradrenalina, kortizola i gonadotropina. Utjecaj kronične izloženosti buci na kognitivne sposobnosti očituje se u smanjenoj pažnji, poteškoćama koncentracije, slabije razumljivosti govora, smanjenoj motivaciji, slabijem pamćenju kompleksnih podataka te slabijem rezultatu u školi. Izloženost buci može uzrokovati psihičke promjene, a psihički problemi dodatno povećavaju osjetljivost na buku.
Iz ovog prikaza je vidljivo da izloženost buci može imati znatnog utjecaja na zdravlje. Dobro je da više niste izloženi vibracijama te ako imate nekih dvojbi vezano uz Vaše sadašnje zdravstveno stanje, a postoji mogućnost da ga povežete s dugotrajnom izloženosti vibracijama, uputite se na ORL pregled kod audiologa, specijalista koji će utvrditi eventualno objektivno postojanje manjka sluha. U slučaju postojanja drugih zdravstvenih tegoba, zatražite dodatni savjet od svog liječnika. Svako dobro!
Irena Matić-Trputec dr.med.


Profesionalni vozači autobusa svakodnevno se suočavaju s kombinacijom cjelovitih vibracija tijela , dugotrajne buke motora, prometa i ostalih izvora buke ( zvukovne i glasovne najave stajališta, signalne zvukove tijekom otvaranja/zatvaranja vrata, zvukove nedovoljno učvršćenih dijelova unutrašnjosti vozila ...  )

Glavne zdravstvene opasnosti
•    Kralježnica: Vibracije sjedala uzrokuju stalno sabijanje diskova, što vodi do kronične boli u donjem dijelu leđa.
•    Krvotok: Dugotrajno sjedenje uz podrhtavanje usporava cirkulaciju u nogama i povećava rizik od proširenih vena.
•    Probavni sustav: Stalna trešnja tijela remeti rad želuca i može izazvati probavne smetnje ili gastritis.
•    Kronični umor: Kontinuirana buka prometa smanjuje koncentraciju i izaziva brže psihofizičko iscrpljivanje tijekom smjene.
Praktične mjere zaštite za vozače
•    Ergonomsko sjedalo: Koristite isključivo zračna ili hidraulična sjedala koja su pravilno kalibrirana prema Vašoj težini.
•    Položaj sjedenja: Naslon sjedala postavite pod kutom od 100 do 110 stupnjeva kako biste smanjili izravan pritisak na kralježnicu.
•    Mikropauze: Na svakoj okretnici ili pauzi izađite iz vozila i napravite kratko istezanje leđa i nogu.
•    Aktivni odmor: Izvan radnog vremena prakticirajte plivanje ili šetnju kako biste ojačali mišiće trupa koji drže kralježnicu.

Pasivni odmor: sudjelujte u  autobusi.org  forumu i kmečite za one koji ne mogu, objasnite onima koje se vozikaju do svojih destinacija vožnjom do 45 minuta dnevno

[Transspotter]

Kolega, uz svo dužno poštovanje, pao si sa neke 7. planete. Podsused trenutno ima najtiše buseva u svojoj povijesti. Ništa ne ronda, reži, škripi, lupa cvili itd. Dotični autobus je pokretan elektromotorom koji proizvodi dosta tiši zvuk od dizelskog motora, čuje se zujanje baterijskog bloka i otpornika na krovu. Ali to je također tiho. Ovo cijukanje, koje više čuju putnici nego vozač, je sve osim razloga za stres i nelagodu. Dapače, može ga se umom kompletno ignorirati.

Ovo što si ti prekopirao sa interneta ja sve znam i to se odnosi na poslove u kojima ljudi rabe teške mašine ili su izloženi buci brodskih motora recimo, no u ovom pogledu je to apsolutno neprimjenjivo.

Ako te smeta zvuk obične pištalice i ako ti je to problem broj 1 u životu i poslu...onda sam istovremeno zabrinut za tebe i zavidim ti. Volio bih da imam takve sitne probleme u životu...

[NP-549]

Signal zvona je drugi najiritantniji zvučni oblik kojeg vozač može doživjeti na radnom mjestu, odmah nakon toga da ga netko oslovi osobnim imenom pri ulasku u bus. A od svih zvukova u elektro busu vozač čuje samo pumpu volana i mljackanje guma ako je prozor otvoren

[421]

Odakle ti pomisao i pravo da me nazivlješ kolegom?
Ne radim u APP.
Tekst je obrazloženje iz rješenja liječnice medicine rada, ali ti to sve znaš, sve to je neprimjenjivo iako mi nisi naveo niti jedan argument.
Ti na konkretno znaš govoriti samo općenito i to na način kao da se nešto samo po sebi razumije, a ne znaš objasniti. Kad te netko uputi i ukaže ti na činjenice, onda to ne želiš čuti i odgovorit ćeš, kako?
Ili uvredama, ili relativiziranjem ili bilo čime. Ne može tebe nitko razuvjeriti da je gore dolje i obrnuto.
Što misliš, zbog čega onda profesionalni vozači imaju staž osiguranja s produljenim trajanjem?
O&O