[jure]

      /
 
Trolejbusna linija Split–Solin počela je Prometovati 1964. godine.

                                                                                            Solinska   
                                                     garaža                              cesta   
okretište              
                                                Domov. rata (ex. Solinska)





                (Žuto ucrtana trasa na podlogu iz Zbornika Društva inženjera i tehničara, Split 1958.)

[maky]

Evo napokon nešto materijala za započeti temu o trolejbusima...
Dakle kolega Jure je stavio trasu linije i slike trolejbusa u određenim dijelovima grada. Ako tko može nadodati nešto neka slobodno napiše (ima li saznanja kakva je vožnja bila, koliko brzo se vozilo, itd...).

Eto, ja mogu reći da je linija ukinuta već 1968. godine zbog čestih prekida u prometovanju...

[manoplan]

Ja mogu staviti ovu sliku sa otvorenja linije prema Solinu i dodati podatak koji piše u knjizi, a to je da je bilo točno pet trolejbusa.

[STress]

Trolejbus je, zahvaljujući mom pokojnom tetku-Prometovcu, bio dosta česta tema na obiteljskim okupljanjima. Nije ih se prisjećao s radošću, jer su mu bili česte mušterije za servis i popravke.
Dva su razloga zbog kojih je Promet odustao od trolejbusa - prvi je bila loša educiranost vozača. Drugi, jednako bitan, je bilo očajno stanje splitskih prometnica. 1968. su zaključili kako je ipak bolje sve prepustiti autobusima, i tako Split lišili alternativne prijevozne mreže.

[jure]

     /


Nije mi jasno zašto su splitski vozači  tada bili toliko nesabrani te nisu mogli dovoljno paziti na trasu?!
Na http://www.promet-split.hr/ piše:

Promet Split d.o.o.
Zbog čestih prekida uvjetovanih neiskustvom vozačkog osoblja, kao i lošim stanjem prometnica u solinskom bazenu, trolejbusni prijevoz je ukinut 1968. godine.

/

Neprovjereni podatak je kako je pred ukidanje ove linije i cijena goriva bila jako povoljna (ili možda struje previsoka?) što je bila dodatna pretega na odluku. Ovo treba još provjeriti jer se u ono vrijeme ekonomska isplativost u nas baš i nije gledala. Nekoliko godina kasnije je i nedaleki Rim ukinuo trolejbuse, a imao je drugu po dužini mrežu u Europi.

[jure]

     /

Čitam Prometovo objašnjenje: ˝neiskustvo vozačkog osoblja˝. Pa za četiri godine naučili bi voziit airbus, a ne trolejbus! Koja šteta razmontirati tek izgrađenu novu infrastrukturu. (Ima li još tko kakvu fotografiju? Bili su to Ikarus-Končar trolejbusi kakve su imali i Riječani.)

[mrki01]

Neprovjereni podatak je kako je pred ukidanje ove linije i cijena goriva bila jako povoljna (ili možda struje previsoka?) što je bila dodatna pretega na odluku. Ovo treba još provjeriti jer se u ono vrijeme ekonomska isplativost u nas baš i nije gledala. Nekoliko godina kasnije je i nedaleki Rim ukinuo trolejbuse, a imao je drugu po dužini mrežu u Europi.

Prije nekoliko godina u Rimu su ponovno uveli trolejbuse
http://it.wikipedia.org/wiki/Rete_filoviaria_di_Roma

pozdrav

[jure]

     /

:oTrolejbusni prijevoz u ovo doba ekološke osviještenosti izgleda ima budućnost.  Na ovoj stranici još piše kako sada koriste trolejbuse koji automatski prelaze na baterijsko napajanje kod otpajanja od kontaktne mreže. Čuo sam i ranije o trolejbusima s alternativnim dizelskim pogonom. Da je takvih bilo u vrijeme početaka splitske linije vjerojatno bi danas grad imao cijelu trolejbusnu mrežu.

[conecto]

Krajem 60-ih i početkom 70-ih u vrijeme jeftine nafte (prije naftne krize) u mnogo su gradova tramvaji i trolejbusi platili ceh. Mnogo praktičniji autobusi bez zahtjeva za dodatnom infrastrukturom bili su nezamjenjivi, nafta jeftina, o ekologiji su brijali samo napušeni "hašomani", a danas, gle čuda, to postalo jedna od glavnih tema visoke politike, pa se , eto, u mnogim gradovima vraćaju trolejbusi i tramvaji.

[jure]

Dakle ipak jeftina nafta.
Na službenim stranicama Autotroleja Rijeka isto piše: ˝Već 1967. godine sve se češće u javnosti ističe da je trolejbusni promet preskup, te se iz prometa povlači pet trolejbusa i namjerava se povući još toliko, no građani prosvjeduju opravdavajući svoje zahtjeve ekološkim razlozima. Ipak, gospodarska računica učiniti će svoje.  Trolejbusi, koji su gotovo osamnaest godina dvjema dijametralnim linijama povezivali istočni i zapadni dio grada, predstavljajući tako kičmu gradskoga prometnog sustava, poglavito u razdoblju od 1952. do 1967. godine, povučeni su 16. kolovoza 1969. iz prometa da bi ustupili mjesto autobusima, koji su u doba jeftine nafte bili isplativiji.˝ 

[STress]

Mislim da trolejbus ipak neće skoro na splitske ulice. To je projekt koji zahtijeva znatnija infrastrukturna ulaganja (postavljanje mreže, vozila, edukacija itd.), a naš vrli gradonačelnik trenutno ima i važnijih prioriteta... 

[manoplan]

Povratak trolejbusa na Splitske ulice je čista utopija, ali eto, imamo priliku proučiti ih kao dio splitske prometne povijesti.
Možda bi bilo zanimljivo da netko od kolega tko zna napiše nešto o modelima i karakteristikama trolejbusa koji su prometovali na Prometovoj liniji br 2.
Večina smo ovdje laici za trolejbuse, ali znam da ima i pravih znalaca...

[bustrol]

Malo ću dodati na već rečeno. Trolejbusi su krajem 60-ih ukinuti  i u Ljubljani, a i u Beogradu  formalno 1973.,  iako još uvijek voze. U Beogradu trole i danas ispadaju - nisu ispadale nekada samo u Splitu - ali to vozači srede za nekoliko minuta i ide se naprijed.
Stara je rasprava kako Rijeka, Šibenik i Split trebaju baš trolejbuse zbog toga što elektromotori imaju bolju iskoristivost pod opterečenjem na uzbrdicama. Kod većeg opterečenje motora autobusi rade veću buku i ispuštaju više ispušnih plinova. I gore spomenuti Rim zovu gradom na 7 brijegova. Ne znam kakvi su usponi u Splitu, ali u Rijeci na Autotrolejovim linijama su i do 12 %.   

[jure]

     /

O splitskim uzbrdicama će bolje reči forumaši koji po Splitu praše žute Prometove zvijeri. Sijećam se stare autobusne linije br. 11 kada je krcata oko 14 sati išla od teniskih terena na Zenti uzbrdo prema Općoj bolnici. Za mene kao dijete je to bilo neugodno iskustvo.
Zanimljivo je da je predmetna trolejbusna linija Split–Solin izbjegla sve uspone i provukla se jedinim mogućim ˝ravničarskim˝ putem kroz Split. Kontaktna trolejbusna mreža je bila na naponskoj razini od istosmjernih 600 V, podržana s ispravljačkim postajama postavljenim u limenim ormarima duž trase povijesnog broja 2.

[STress]

Nije Spinčićeva bila problem, nego izraubani Mercedesi i TAM-ovi. Jednako kako je Matice hrvatske od FESB-a do Velebitske bila problem starim MAN-ovima.
Usponi po Splitu, gledajući današnju prijevoznu mrežu, uglavnom nigdje nisu jači od 6%.