[zagrebackapekara]

Ako ima ovdje vozaca koji rade u javnom prijevozu , a znam da ima, jeste li Vi zadovoljni vasim poslom, te koje su neke mane i prednosti?

[MAN SU220]

Ovo gore je prednost a ovo dole mana 

Dok su bili stari autobusi i stara naplata bilo stoput lakše radit

[smogovci.bbb2]

Izvor: https://www.nacional.hr/na-internoj-edukaciji-clanstva-mozemo-priznao-da-u-zagrebu-postoji-fantomski-vozni-red-tramvaja-i-autobusa/?fbclid=IwAR2V84MVxwkloy_yRJNj4MBss1kgmAzqFu0oDiSqiu_t7uSWLgxgq9lN6Bg
Na internoj edukaciji članstva Možemo! priznao da u Zagrebu postoji fantomski vozni red tramvaja i autobusa
Nakon što je nedavno Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik, najavio da će uskoro proširivati tramvajsku zonu te da će Grad za 2,7 milijuna eura kupiti 11 rabljenih tramvaja starih od 15 do 20 godina, jer će se novi trebati čekati dvije godine, u fokusu se našao javni prijevoz glavnoga grada koji je jedna od crnih točki funkcioniranja Zagreba. Prezentacija koju je Nacional dobio prošlog tjedna, zapravo interna edukacija članstva Možemo! koja je na vlasti u Zagrebu, pokazuje da je situacija u ZET-u, gradskoj tvrtki zaduženoj za javni gradski prijevoz, poražavajuća – čak 28 posto tramvajskih vozila nije u voznom stanju i ne mogu se popraviti, nedostaje 19,5 tramvaja dnevno i četiri autobusa dnevno, a brzina kojom tramvaji voze je bijednih 13 kilometara na sat. Stoga se postavlja pitanje ima li smisla raditi sve te zahvate na javnom prometu ako se on ne može primijeniti na infrastrukturu.

Ovo je još jedna od edukacija kojima se članstvo Možemo! trenira na koji način pristupiti rješavanju prometnim problemima. Naime, Nacional je u jednom od prošlih brojeva objavio intrigantnu dvosatnu videosnimku online interne edukacije članstva Možemo!, od 21. lipnja 2022., na temu: "Kako do manjih gužvi u gradskom prometu?". Taj je tekst, kao i snimka objavljena na Nacionalovoj stranici nacional.hr, izazvao snažne reakcije zato što je Tomislav Nakić-Alfirević, čovjek koji je vodio tu online edukaciju, a uopće nije prometne struke, tijekom te edukacije iznio bizarne i često potpuno promašene teze. Primjerice, na toj internoj edukaciji članova stranke Možemo! zagovara se prometni kolaps u Zagrebu jer bi, kako se tvrdi, na taj način vozači mogli odustati od automobila i prebaciti se na bicikl ili javni gradski prijevoz.

Ta je online edukacija samo nastavak mnogih sličnih na istu temu – prometa i prometnih gužvi – kojima vodstvo Možemo! educira svoje članove i članice i 500-tinjak svojih vijećnica i vijećnika na svim razinama gradske vlasti. Na ovoj prošlotjednoj – ovaj put riječ je o PowerPoint prezentaciji od 38 slajdova pod nazivom ''ZET – problemi i rješenja'', iz prosinca 2021. – autor Filip Sirovica članstvu otkriva zaista poražavajuće podatke o stanju voznog parka u Zagrebu, ali i šokantno niskim brzinama tramvajskih vozila. Ne čudi što ti podaci nisu objavljeni u javnosti jer su zaista nevjerojatni. Sirovica, naime, u prezentaciji ističe da je brzina kojom se tramvaji kreću ulicama Zagreba samo 13 kilometara na sat. Prosječna brzina biciklista je, primjerice, 30 kilometara na sat u gradu, pa ta usporedba može dosta govoriti o kaotičnoj situaciji na zagrebačkim ulicama. Isto tako, Sirovica je u prezentaciji istaknuo da čak trećina tramvajskih vozila nije u funkciji.

U prezentaciji su glavni problemi i rješenja podijeljeni u tri kategorije – vozni park, organizacija prometa i infrastruktura. Problemi s voznim parkom su, prije svega, problemi s realizacijom aktualnog voznog reda radi manjka tramvajskih vozila zbog problema u održavanju. Kako se tvrdi, postoji manjak servisnog osoblja, dugogodišnje neulaganje u alate, naprave i ostalu opremu servisa te zanemarivanje dugogodišnjih karakterističnih kvarova na određenim tipovima tramvajskih vozila. Problem je isto tako manjak zglobnih autobusa zbog problema u održavanju, a poglavito vezanih uz starost voznog parka. To se manifestira kroz kvarove vezane uz neispravnost kočionog sustava, koroziju, pucanje šasije i slično, nabave vozila koje nisu pratile realne potrebe, karakteristične probleme vezane uz određene modele autobusa te manjak vozača autobusa i rast takvog trenda.

Prema riječima Filipa Sirovice, postoje i problemi vezani uz kvalitetu i brzinu javnog prijevoza. Tu je prije svega spomenuta niska brzina, zatim čekanje na semaforima, zloupotreba žutih traka i ostale smetnje u odvijanju tramvajskog prometa. Na kvalitetu i brzinu utječu i nekoordinirani vozni redovi: gomilanje tramvaja na gotovo svim koridorima, neusklađenost voznog reda za potrebe presjedanja te ''fantomski'' dolasci te loše informiranje putnika i nepouzdanost, čime se stvara negativan stav/imidž kod putnika.

Kad je u pitanju vozni park i njegova ispravnost, znakovito je da, kako se tvrdi u prezentaciji, u prosjeku u Zagrebu nedostaje 19,5 tramvaja i 3,8 autobusa dnevno. Od 250 tramvaja, njih 179 je u ispravnom stanju, što znači da čak 71 tramvaj nije u voznom stanju, što čini visokih 28,4 posto, dakle svaki treći tramvaj u Zagrebu nije u funkciji. Dodatan problem, kad su neispravni tramvaji u pitanju, predstavlja činjenica da za većinu tih tramvaja nema dijelova i ne mogu se popraviti. Slično je i s autobusima, pa se tako navodi da je u trenutku kad se radila prezentacija čak 31 autobus bio na servisu.

Kako se ističe u prezentaciji, a ovi podaci nisu komunicirani u javnost, prosječna brzina tramvajskih vozila po Zagrebu je između 13 i 14 kilometara na sat, što je porazno. Za tako nisku brzinu ima nekoliko uzroka. Prvi je taj da logika rada semafora nije usmjerena protočnosti tramvajskog prometa, odnosno da je mnogo nepotrebnih stajanja. Zatim nekoordiniranost voznih redova koja dovodi do povećanog broja putnika, što opet dovodi do spore izmjene putnika na stajalištima. Uzrok sporosti je i nedovoljan broj i nepoštovanje postojećih žutih prometnih traka, kao i smještaj tramvajske pruge na poprečnom presjeku prometnice, a i taj što tramvajska mreža nije razvijena do naseljenih rubova grada.

Da bi se povećala ne samo brzina tramvajskih vozila već i protočnost tramvajskog prometa, Sirovica predlaže nekoliko rješenja. Prvo je omogućavanje prioriteta prolaska vozilima javnog gradskog prometa na što više semaforiziranih raskrižja. Potrebno je onemogućiti probijanje slijepih ulica na druge ulice kojima prometuju tramvaji, ali i koordinirati vozne redove različitih linija na glavnim odvojcima.

Sirovica je istaknuo i neka dugoročna rješenja: rekonstrukcije ulica s ciljem preseljenja postojećih tramvajskih pruga na središnje trake i širenje mreže tramvajskih pruga. Efekti svih tih mjera, prema njegovim riječima, bit će povećanje brzine i atraktivnosti javnog gradskog prijevoza što će omogućiti bolje odvijanje prometa u cjelini.

Nacional je od Grada Zagreba tražio pojašnjenja podataka iz prezentacije. Ništa nije demantirano, samo je detaljnije pojašnjeno. Iz Grada je Nacional dobio sljedeće odgovore:

,,U tramvajskim i autobusnim servisima i radionicama svakodnevno se obavljaju redovni i izvanredni servisni pregledi tramvaja i autobusa kompletnog voznog parka ZET-a jer nam je sigurnost putnika i prometnog osoblja prioritet. Dana 4. rujna 2023., početkom školske godine, stupio je na snagu intenzivniji, jesenski vozni red tramvajskog prometa od 165 tramvajskih vozila, te je prometu dano na raspolaganje 174 tramvajskih vozila, čime je ostvaren puni vozni red i pričuva tramvajskih vozila od 5,5%. Od ostalih tramvajskih vozila dio je na popravku kvarova, a dio se nalazi na redovnom servisnom pregledu, čišćenju unutarnjeg i vanjskog dijela vozila ili skidanju reklama. U autobusnom sustavu, za jesenski vozni red imali smo u prometu 290 autobusa za puni vozni red i pričuvu autobusa od 5%, dok su ostali autobusi također bili na popravku ili redovnim servisima, čišćenju i skidanju reklama."

Podaci u internoj edukaciji Možemo! nisu nigdje prezentirani zato što su alarmantni. Pitanje je ima li smisla raditi sve zahvate na javnom prometu Zagreba ako se on ne može primijeniti na infrastrukturu

O stanju voznog parka zagrebačkog javnog prijevoza iz gradske Službe za informiranje i medije rekli su da je stanje tramvajskog i autobusnog voznog parka, gdje je niz godina izostalo sustavno ulaganje i modernizacija, dovelo do situacije da je iznimno zahtjevno održavati vozni red, a što izravno utječe na zadovoljstvo građana. Također, dodatni razlozi su i starost određenih tipova tramvaja i autobusa, kao i visoki troškovi, odnosno neisplativost popravka dijela voznog parka zbog proteka godina i nedobavljivosti rezervnih dijelova:

,,Temeljem navedenoga, a vodeći se brigom o potrebama građana i održivosti voznog reda, smatramo kako je nabavka rabljenih tramvaja zaista nužna i opravdana, posebice imajući u vidu kako će Zagreb za zaista prihvatljivu cijenu dobiti iznimno kvalitetne i očuvane tramvaje. Također, u tijeku je nabavka novih niskopodnih tramvaja, koja će potrajati nekoliko godina jer se ne staje samo na ugovorenih 20 vozila već radimo na nabavi dodatnih 40 vozila te će rabljeni zamijeniti dotrajale modele tramvaja. Nadalje, proizvođač tramvaja tip TMK 2100, gdje se radi o maloj seriji od 16 komada proizvedenih samo za ZET, smatra kako su tramvaji neisplativi za generalni popravak zbog nedobavljivosti rezervnih dijelova i visoke cijene radova. Po isporuci rabljenih i novih tramvajskih vozila planira se rashod starih tramvajskih vozila koja zbog starosti i tehničkog stanja nisu više isplativa za održavanje. Također, trenutno smo u fazi rashoda i zbrinjavanja dijela autobusnog voznog parka."

O sramotno maloj brzini tramvaja iz Grada su rekli sljedeće:

,,Što se brzine prometovanja tramvajskih vozila u Zagrebu tiče, ona ovisi o više čimbenika na koje ZET ne može u cijelosti utjecati. Tramvajski promet se ne odvija na zasebnom tijelu već je u koliziji s ostalim vozilima s kojima dijeli prometnice, nedovoljan je broj koridora za odvijanje javnog gradskog prijevoza, tzv. 'žutih traka', postoji velika gustoća individualnog prometa, velika je gustoća stajališta na tramvajskoj mreži i mala međusobna udaljenost. Naime, prosječna udaljenost između stajališta je oko 400 metara presijecana raskrižjima i pješačkim prijelazima radi kojih vozila ne mogu ostvariti najveću dopuštenu brzinu. Isto tako, prisutna je vozačka nekultura, odnosno zauzimanje 'žutih traka', veliki broj semaforiziranih raskrižja i pješačkih prijelaza na trasi linije, te ograničenje brzine radi stanja prometne infrastrukture, pješačkih zona, križanja i prelaska preko skretničkih sklopova."

Zanimljivo je da je u prezentaciji Filip Sirovica istaknuo i činjenicu da je vozni rad nepouzdan i – kako je to nazvao – ''fantomski''. Činjenica je da je vozni red, u prvom redu tramvajskog prometa, vrlo nekoordiniran, pa nije rijetkost da vozila iste linije dođu jedan za drugim, a da se nakon toga na istu liniju čeka 16,5 i više minuta, a o zastojima koji svako toliko blokiraju promet ne treba niti trošiti riječi. Iz Grada Zagreba kažu da je vozni red u ZET-u koncepcijski napravljen kao i u većini velikih europskih gradova u kojem se prati slijed vozila jedne linije, a ne na segmentu ili dionici trase:

,,Neravnomjernost slijeda vozila različitih linija nastaje radi toga što linije imaju različitu trasu, različito ukupno vrijeme vožnje i različiti broj vozila u prometu s različitim slijedom vožnje. Radi navedenog, ponekad se tijekom dana dogodi da na određeno stajalište vozila dođu u isto vrijeme što je nemoguće izbjeći. Osim toga, do tzv. 'rupa' u slijedu vozila dolazi i radi nepredvidivosti odvijanja prometa u cjelini.

Izrada linije ima svoje zakonitosti, a njeni dinamički pokazatelji su slijed, frekvencija i kapacitet. Dobro izrađena linija javnog gradskog prijevoza u jednom vremenskom periodu treba imati ravnomjeran slijed duž cijele trase, što znači da na bilo kojem stajalištu na trasi vozilo jedne linije treba doći u ravnomjernom slijedu npr. svakih 8 minuta. Neravnomjernost slijeda vozila različitih linija nastaje radi toga što linije imaju različitu trasu, različito ukupno vrijeme vožnje i različiti broj vozila u prometu s različitim slijedom vožnje. Radi navedenog, ponekad se tijekom dana dogodi da na određeno stajalište vozila dođu u isto vrijeme što je nemoguće izbjeći. Osim toga, do tzv. 'rupa' u slijedu vozila dolazi i radi nepredvidivosti odvijanja prometa u cjelini.

Izrada linije po segmentima tramvajske mreže na način da vozila različitih linija na zajedničkom dijelu trase imaju ravnomjeran slijed nije moguće, a da se ne naruši gore navedena zakonitost. Izrada linija na takav način a bez dodatnog zadržavanja vozila na okretištima bi rezultirala približno ravnomjernim slijedom vozila svih linija na zajedničkom segmentu, ali bi poremetila slijed vozila svih promatranih linija na ostalim dijelovima trase pa bi slijed vozila jedne linije umjesto ravnomjernih 8 minuta bio neravnomjeran npr. 14 min., pa 12 min., pa 6 min. itd., što je neprihvatljivo. Osim toga, zadržavanje vozila na okretištima radi usklađivanja, povećava vrijeme stajanja na istima, odnosno povećava vrijeme obrta linije, što zahtijeva dodatne kapacitete, tj. vozila i vozače."

'Stanje tramvajskog i autobusnog voznog parka, gdje je niz godina izostalo sustavno ulaganje i modernizacija, dovelo je do situacije da je iznimno zahtjevno održavati vozni red', kažu u Gradu Zagrebu

Dino Šojat s Katedre za tehnologiju gradskog prometa Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pojasnio je da stanje ispravnosti voznog parka postaje problematično u trenutku kada je broj tramvaja sposobnih za prometovanje nedovoljan većinu vremena, pa se prijevoznik odlučuje na redukcije broja vozila na linijama. Optimalan broj tramvaja na svakoj liniji u vršnim periodima, prema kojemu se određuje potreban broj ispravnih tramvaja u voznom parku, prema riječima Dine Šojata, treba biti jasno poznat kako bi operativna brzina bila maksimalna moguća. Ako je na linijama premalo tramvaja, javlja se problem premale prijevozne ponude što povećava vrijeme zadržavanja na stajalištima i neudobnost vožnje, a ako je na linijama previše tramvaja, javlja se problem nedovoljno zauzetih nagomilanih vozila koja također pogoršavaju vrijeme putovanja.

Iako je gradonačelnik Tomašević najavio poboljšanje infrastrukture javnog prijevoza i izgradnju novih tramvajskih tračnica po gradu, Šojat pojašnjava ima li smisla raditi na novoj infrastrukturi ako ni postojeća nije dostatna. Kako je rekao, bez obzira na najave gradonačelnika, uvijek ima smisla razmatrati moguće proširenje mreže tramvajskih linija, gdje su potencijalna područja s velikom gustoćom naseljenosti u relativnoj blizini postojeće mreže linija:

,,A za postojeću infrastrukturu potrebno je razmotriti rješenja za kritične dionice, kao što je Maksimirska cesta s velikom frekvencijom tramvaja i velikim brojem uličnih parkirališnih mjesta koja otežavaju prometovanje, ili Savska cesta s naglašenim nepoštovanjem žutih trakova u vršnim periodima. Kad je u pitanju brzina tramvajskih vozila, najveći problem male operativne brzine tramvajskog prometa su semaforizirana raskrižja, gdje se u europskim gradovima u zadnjem desetljeću otišlo daleko po pitanju prioriteta vozila javnog prijevoza, dok se u Zagrebu sustavno nije učinilo ništa. U Zagrebu su uvedeni niskopodni tramvaji kvalitetnih performansi ubrzanja, brzine i usporenja, a performanse paradoksalno ne mogu doći do izražaja jer se ne uvode rješenja za prioritet. Osim semaforiziranih raskrižja, postoji problem nepoštovanja žutih trakova te može doći do kumulativnog efekta više problema na istom mjestu u mreži. Istraživanja provedena u tramvajskoj mreži Zagreba pokazala su da je operativna brzina koju ste naveli jedna od najmanjih u Europi te da se može povećati i do 50%, odnosno do vrijednosti od 20 km/h. Ne zaboravimo da, ako se poveća operativna brzina, da se za istu prijevoznu potražnju može smanjiti broj vozila te se mogu postići uštede kod prijevoznika koji je značajno subvencioniran iz proračuna Grada Zagreba."

'Najveći su problem male brzine tramvaja semaforizirana raskrižja, gdje se u europskim gradovima otišlo daleko, dok se u Zagrebu sustavno nije učinilo ništa', smatra Dino Šojat s Prometnog fakulteta

S obzirom na nepouzdan, neučinkovit, neuređen i fantomski vozni red, Šojat pojašnjava može li se uređenjem tog dijela nešto napraviti da se dobije bolja učinkovitost gradskog prometa, pa da ne idu tri tramvajske linije jedna za drugom u dvije minute pa se iduća čeka 15 minuta. Šojat kaže:

,,Za javni prijevoz u uličnoj mreži mora se uvijek pretpostaviti da će dolaziti do nepravilnosti koje uzrokuju neravnomjerne dolaske vozila na stajališta, s nagomilavanjem vozila kao ekstremnim oblikom. No ponašanje dolazaka vozila s druge strane može biti predvidljivo, stoga u mreži tramvajskih linija Zagreba postoji prostor za napredak. U istraživanjima je poznato da se neravnomjernosti dolazaka vozila na stajališta povećavaju s promjenom položaja vozila od izvorišnog do odredišnog terminala. Stoga se na terminalima na periferiji grada uvijek može razmotriti uvođenje polazaka vozila u ravnomjernim sljedovima. No postavlja se onda pitanje fleksibilnosti postojećeg voznog parka za kompenzaciju takvog ravnomjernog slijeda kapacitetom vozila."

Šojat je zaključio objasnivši što on smatra najvećim problemom u Zagrebu kad je u pitanju funkcioniranje javnog prijevoza. Najveći je problem koji bi istaknuo, a koji često ne privlači dovoljan publicitet, nepostojanje prioriteta javnog prijevoza na semaforiziranim raskrižjima i nepoštovanje žutih trakova bez represivnih mjera:

,,Prioritet na semaforiziranim raskrižjima povećao bi operativnu brzinu, što bi smanjilo troškove prijevoznika, pa tako i Grada Zagreba zbog smanjenja potrebnog broja vozila na mreži te bi smanjenje vremena putovanja učinilo javni prijevoz atraktivnijim, što bi povećalo zauzetost vozila, čije prosječne vrijednosti i dalje nisu zadovoljavajuće. No ovaj problem otkriva još veći – nepostojanje centra za nadzor i upravljanje prometom koji bi se trebao uvesti na razini Grada Zagreba koji bi optimizirao prometni sustav i poboljšao prioritet javnog gradskog prijevoza."

[tatratram]

Uzrok sporosti je i nedovoljan broj i nepoštovanje postojećih žutih prometnih traka, kao i smještaj tramvajske pruge na poprečnom presjeku prometnice, a i taj što tramvajska mreža nije razvijena do naseljenih rubova grada.

Ček? Tramvaji voze sporije zato što su im linije kraće? Mislim, i da produžiš tramvaj od "Zagreb" table do "Zagreb" table, i dalje bi mu brzina kroz centar bila ista. I da mu te dionice povećaju prosječnu brzinu, to ne bi ubrzalo putovanja sadašnjih putnika.

Trebalo bi se konačno ispregovarati s HŽ-om i srediti S-bahn, tako da ljudi koji idu iz Sesveta za Zaprešić ili Remetinec ne moraju provlačiti kroz pješačke zone Donjeg Grada. Samo to bi znatno ubrzalo javni promet.

Osim toga nam ostaje jedino tramvajski tunel kroz centar kojeg nećemo vidit bar još koje desetljeće.

[Akropola]

Završilo je savjetovanje pred nabavu za: Javna usluga prijevoz putnika  u cestovnom prometu na području Zagrebačke županije( nema rezultata još )
Jasno je da ZET navjerovatnije se neće prijaviti na nabavu za linije Zagrebačke županije te će time izgubiti liniju 174 Zaprešić - Žejinci.
Pošto je uvjet da prijevoznik mora imati 90 buseva tu ispadaju manje firme. Sve mora voziti jedan prijevoznik.
Trenutno te linije voze prijevoznici:
ZET
Autoturist
Samoborček
Ivček
Meštrović
Čazmatrans
Maluks

Za područje grada Velike Gorice te općina Pokupsko, Kravarsko i Orle prijevoz putnika na županijskim linijama obavlja prijevoznik:


    Autoturist Turizam d.o.o., na linijama:

Br. linije        Naziv linije
370                Velika Gorica - Suša
371                Velika Gorica - Hotnja
372                Velika Gorica - Pokupsko
373                Lijevi Štefanki – Lukinić Brdo

Za područje grada Zaprešića te općina Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Pušća i Jakovlje prijevoz putnika na županijskim linijama obavljaju prijevoznici:


    Meštrović prijevoz d.o.o., na linijama:

Br. linije        Naziv linije
401                Zaprešić Zelengaj – Harmica – Kraj Gornji
402                Zaprešić ŽK – Zdenci – Drenje
403                Zaprešić Zelengaj – Marija Gorica - Žlebec
404                Zaprešić ŽK – Pušća – Dubravica
405                Zaprešić ŽK – Zaprešić terminal – Westgate

    Ivček obrt za prijevoz, na liniji:

Br. linije        Naziv linije
601                Kraljev Vrh – Igrišće – Zaprešić

Za područje gradova Samobor, Jastrebarsko i Sveta Nedelja te općina Klinča Sela, Pisarovina, Krašić i Žumberak prijevoz putnika na županijskim linijama obavlja prijevoznik:


    Samoborček EU grupa d.o.o., na linijama:

Broj linije    Naziv linije     
510                Pisarovina – Klinča Sela
511                Samobor – Rakov Potok – Jagnjić Dol
512                Jastrebarsko – Krašić – Pribić (Kalje – Sošice)
513                Samobor – Rude – Plešivica – Jastrebarsko
514                Jastrebarsko – Klinča Sela - Stankovo
516                Klinča Sela – Slavetić – Sveta Jana
517                Sveti Martin – Petkov Breg – Klinča Sela

Za područje gradova Dugo Selo, Ivanić-Grad, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina te općina Rugvica, Križ, Kloštar Ivanić, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Rakovec, Preseka i Bedenica prijevoz putnika na županijskim linijama obavljaju prijevoznici:


    Čazmatrans Promet d.o.o., na linijama:

Br. linije        Naziv linije
700                Dugo Selo – Gračec -Vrbovec
701                Haganj – Vrbovec – Đurište
702                Đurište – Vrbovec – Dubrava - Svinjarec
703                Dugo Selo –  Martin Breg – Lupoglav – Kloštar Ivanić – Ivanić Grad
704                Dugo Selo - Prevlaka
705                Dugo Selo – Trebovac – Rugvica
706                Sop – Prečno
707                Vrbovec – Prilesje - Vrbovec
708                Dubrava – Farkaševac – Bolč
709                Graberec – Dubrava
710                Cugovec – Dubrava
711                Dubrava – Ivanić Grad
712                Vrbovec – Sveti Ivan Zelina
713                Vrbovec – Rakovec – Vrbovec
714                Vrbovec – Greda – Vrbovec
715                Vrbovec – Gradec – Vrbovec
716                Vrbovec – Preseka
717                Vrbovec – Preseka – Vrbovec
718                Vrbovec – Preseka – Vrbovec
719                Andrilovec – Tedrovec
720                Sveti Ivan Zelina – Dugo Selo
721                Kusanovec – Božjakovina – Hrebinec
722                Sveti Ivan Zelina – Komin
723                Sveti Ivan Zelina – Turkovčina
724                Keleminovec – Turkovčina
725                Zrinšćina – Sveti Ivan Zelina – Bedenica
726                Sveti Ivan Zelina – Beloslavec
727                Rakovec – Žitomir
728                Rakovec – Donja Zelina – Gradišće
729                Blaškovec – Donja Zelina
730                Banja Selo – Donja Zelina
731                Majkovec – Donja Zelina
732                Psarjevo D. – Donja Zelina
733                Ivanić Grad – Sobočani – Ivanić Grad
734                Ivanić Grad – Ivanićko Graberje – Ivanić Grad
735                Ivanić Grad – Prečno – Prevlaka


    Maluks promet d.o.o., na linijama:

Br. linije        Naziv linije
800                Vezišće – Križ – Ivanić Grad
801                Prevlaka – Kloštar Ivanić
802                Ježevo – Posavski Bregi – Ivanić Grad
803                Dubrava – Obreška – Ivanić Grad
804                Ivanićko Graberje – Šušnjari – Križ
805                Širinec – Johovec – Križ
806                Tarno – Kloštar Ivanić

[421]

Gdje je nestao smogovci.bbb2? Mjesec dana muk !!
Pitam za prijatelja!
21 Listopad 2023, 14:08:16 - 21 Studeni 2023, 16:56:46

[Paško]

Nestao je u ropotarnicu foruma i neće se vraćati. Dozlogrdio je. S time bih zaključio raspravu o njemu.

[421]

Revolucija jede svoju djecu?

[Akropola]

Biti će velikih problema u koliko ZET ne krene u nabavku bilo kakvih buseva, trolejbuseva, tramvaja.
Ovo što je jučer direktor ZET-a rekao da čekaju otvaranje EU fondova za nabavku 20-40 tramvaja.
Imaju problema s vozačima buseva. Zašto ih sami ne školuju kao što govori za tramvaj.
Da li se sjetio da stipendira ljude i osigura im smještaj ( barem privremeni ). Zbog toga kašnjenja to će im se obiti u glavu.
Ako bi ponudio 100€ dnevno ima bi vozača.

A o situacija okolo tek će se vidjeti koliko će biti spremni...smanjenje....povećanje...

https://www.facebook.com/radiosljeme/videos/1449321492301923

[zagrebackapekara]

Imaju problema s vozačima buseva. Zašto ih sami ne školuju kao što govori za tramvaj.

ZET treba skolovati i ljude za D kategoriju, mislim da bi to privuklo malo ljude

[Putnik79]

Plati pošteno vozače, pa ćeš ih imati i neće ti odlaziti šakom i kapom.I sad ima vozača koji se javljaju na natječaj ali ih se ne zove.Sve se polako sprema za dolazak strane radne snage i rušenje cijene rada još više.Ovi bu radili i za sicu, uglavnom iduća godina će biti zanimljiva po svemu......

[421]

Sindikat vozača i prometnih radnika Autotrolej-Rijeka

"Također, razgovaralo se i o zapošljavanju stranih radnika-vozača autobusa.
Direktor Mrvčić kazao nam je da se prvi radnici očekuju tijekom veljače slijedeće godine."

[conecto]

Budućnost hrvatskog JGP - rabljeni dizelaši i vozači iz egzotičnih zemalja

[marin]

Sa dobrim dijelom se slažem. Čemu rušiti ionako jadne plaće u tim uvjetima.

[garfield]

Baš se pitam kako će to izgledat ako Nepalci i slični stranci dođu u ZET. Staviš ga na 269 pa završi u Dugom Selu?

Moj neki stav je neka dođe voziti tko god je sposoban, ali uz važan uvjet: mora znati hrvatski jezik!