[wulfy]

Da probam?

Po ugovou između FFB-a i Mercedesa počela je montaža, a kasnije i proizvodnja pojedinih Mercedes-Benz modela. U Skoplju se prave turistički, međugradski, prigradski i gradski autobusi Mercedes-Benz. Kasniji razvoj gradskih autobusa u Skoplju se zasnivao na iskustvu sa Mercedes-Benz gradskom autobusu. Konkretno na modelu  Mercedes-Benz O317. Mercedes je razvio gradski autobus sa samonosećom karoserijom, te je bio osnova razvoja za širenje game autobusa za gradski i prigradski saobraćaj. Evo hronologije originala.

1957 god. – predstavljen autobus oznake Mercedes-Benz O 317. Bio je to drugi po redu autobus od Mercedesa sa samonosećom karoserijom. Za pogon je imao motor OM 326 koji razvija 200 KS, a koji je smješten između osovina.

1958 god. – Mercedes-Benz O 317 se nudi i sa motorom od 172 KS

1960 god. – Mercedes-Benz O 317 ima opciju da se naruči motor od 192 KS

1961 god. – prvi redizajn modela Mercedes-Benz O 317, koji osim kozmetičkih izmjena podrazumjeva da se motor od 172 KS više ne nudi.

1963 god. – predstavljena verzija sa oznakom Mercedes-Benz O 317 K. Razlika je u dužini (osnovna verzija ima 12 m dužine, a ova skraćena 11,2 m).

1964 god. – Mercedes-Benz O 317 i Mercedes-Benz O 317 K imaju novi pogonski motor oznake OM 346 koji se nudi u verziji od 185 ili 210 KS.

1966 god. – još jedan redizajn modela Mercedes-Benz O 317.

1969 god. – novopredstavljeni gradski autobus Mercedes O 305 nudio se i u prigradskoj varijanti, a nasljednik je modela Mercedes-Benz O 317.

1972 god. – prestanak proizvodnje autobusa Mercedes-Benz O 317.

1973 god. – Počeo da se proizvodi prigradski autobus Mercedes-Benz O 307 čime prestaje da se proizvodi prigradska varijanta modela Mercedes-Benz O 305.

1978 god. – prestanak proizvodnje djelova autobusa Mercedes-Benz O 317 za one koji su izvan Mercedesa proizvodili/sastavljali ovaj autobus.

Jedna napomena, Mercedes-Benz je u svom proizvodnom programu tek od 1977 god. ponudio zglobni autobus (Mercedes-Benz O 305 G). No, da li je postojala zglobna varijanta autobusa Mercedes-Benz O 317 G? Jeste, a nju su izrađivale razne karosernice, kao što su npr. Walter Vetter Karosserie ili Fahrzeugbau, Gebr. Ludewig. Dužine 16,6 ili 17 m. No, i jedna karosernica iz Jugoslavije je radila zglobnu varijantu autobusa na bazi modela Mercedes-Benz O 317 koji je imao dužinu od čak 18 metara.

Po potpisivanju licencnog ugovora u Skoplju prvo počinje da se radi Mercedes-Benz O 302, a od 1973 god. se izrađuje i gradski autobus Mercedes-Benz O 317, a ubrzo i kraća varijanta Mercedes-Benz O 317 K. Na Mercedes-Benz O 317 je karosernica iz Skoplja dodala prikolicu tako da je zglobni autobus imao ukupnu dužinu od 18 metara (to je tada bio najduži autobus u Jugoslaviji), te krutu zadnju osovinu koja nije bila upravljiva. Time je Mercedes-Benz uz MAN (Ikarus i Avtomontaža) nudio tehnologiju zglobnog autobusa u Jugoslaviji. Zapravo, tokom sedamdesetih to su jedine dvije varijante zglobnog autobusa u Jugoslaviji. No 1978 god. Mercedes-Benz prestaje da proizvodi dijelove za svoj autobus Merces-Benz O 317. Uz već osvojenu proizvodnju mnogih dijelova, uz poznavanje tehnologije samonoseće konstrukcije kreće se u razvoj sopstvenih gradskih autobusa.

1978 god. – predstavljen prototip autobusa Sanos S-110 koji nije ništa drugo nego (tehnička) kopija autobusa Mercedes-Benz O 317 sa drugačijim (jednostavnijim) dizajnom. Pogonski motor je bio OM 346, a dijelio je i većinu tehnikalija sa pomenutim modelom.

1980 god. – predstavljen Sanos S-115 koji je u detaljima unapređen Sanos S-110. Pogonski motor ispod poda je Famos 2FU...B koji iz 11 litara radne zapremine izvlači 200 KS i 670 Nm. Ovaj gradski autobus dužine 12 metra imao je kapacitet od 100 putnika (28 za sjedenje + 72 za stajanje).

1982 god. – kao alternativa nudi se M-B motor oznake OM 427h koji iz 11,4 litra radne zapremine izvlači 240 KS i 834 Nm. Upravo ta verzija sa jačim motorom je poslužila kao osnova za zglobni autobus koja je sa dužinom od 18 m i kapacitetom od 200 putnika (43 za sjedenje + 157 za stajanje) bio najveći autobus u Jugoslaviji. Zanimljivost je da su prva dva kupili aerodrome u Zagrebu i Dubrovniku, ali varijanti bez sjedišta tako da su mogli da prime do 300 putnika. Sanos S-200 je po mnogim izvorima bio najpopularniji zglobni autobus u Jugoslaviji.

1993 god. - raspadom Jugoslavije prestaje proizvodnja (ali i potražnja) za ovim autobusom. Sa podnicom na visini od 900 mm nije mogao da se nosi sa modernijim niskopodnim autobusima koji napuštaju koncept ispopdnog motora (motor se smješta na zadnjem kraju)

Tehničke karakteristike za FAP SANOS S-115.0 G/VO-62-65-14
motor: Famos 2FU...B
radna zapremina: 11.014 ccm
snaga i momenat: 200 KS i 687 Nm
mjenjač: Famos 4MS-90
dužina autobusa: 12.000 mm
međuosovinsko rastojanje: 6.150 mm
kapacitet: 100 putnika (28 za sjedenje + 72 za stajanje)

Tehničke karakteristike za FAP SANOS S-115.0 G/VO-62-65-07
motor: OM 427h
radna zapremina: 11.413 ccm
snaga i momenat: 240 KS i 834 Nm
mjenjač: Famos 6MS-80
dužina autobusa: 12.000 mm
međuosovinsko rastojanje: 6.150 mm
kapacitet: 100 putnika (28 za sjedenje + 72 za stajanje)

Tehničke karakteristike za FAP SANOS S-200.ZG/VO-63-68-01
motor: OM 427h
radna zapremina: 11.413 ccm
snaga i momenat: 240 KS i 834 Nm
mjenjač: Famos 6MS-80
dužina autobusa: 18.000 mm
međuosovinsko rastojanje: 5.600 + 6.550 mm
kapacitet: 200 putnika (43 za sjedenje + 157 za stajanje)