[ChRiStIaN]

Vani je natjecaj za 80 vozaca.

[NP-549]

Vani je već neko vrijeme i naš za 20 pa dolaze na kapaljku.

Kakvi su uvjeti kod vas ?   Koliko može plaću dobit mlađi radnik koji nema 1000 kn dodatak na staž i nema 50 prekovremenih ?   Znači za redovne sate, rad u smjenama i vikendom.

[smogovci.bbb2]

Izvor: https://www.zagreb.info/aktualno/zg/dobro-da-nitko-nije-stradao-na-zet-ovom-busu-nekoliko-puta-pukla-stakla-stvari-se-pokrenule-nakon-upita-portala-zagreb-info/404975/
'DOBRO DA NITKO NIJE STRADAO' Na ZET-ovom busu nekoliko puta pukla stakla

Novopostavljena nadstrešnica na autobusnom stajalištu Franje Malnara u gradskoj četvrti Sveta Klara donijela je probleme u gradskom javnom prijevozu u tom naselju prošlog tjedna.

Tako je ZET-ov autobus na liniji 133 koji putuje rutom Savski most – Sveta Klara – Čehi, zbog, po svemu sudeći, neadekvatno postavljene nadstrešnice stanicu napustio s ispucalim staklom.

Kako je portalu Zagreb.info dojavio čitatelj, sam je svjedočio pucanju stakla dva puta.

"Dobro je da nitko nije stradao", komentirao je šokirani čitatelj, zamolivši nas da provjerimo s nadležnim institucijama tko je za incident odgovoran i može li se u budućnosti pucanje stakla spriječiti. O neobičnoj pojavi koja je zabrinula građane smo poslali upit ZET-u, koji je nakon našeg upita prvo postavio trake na problematičnoj stanici, a tek nam potom i odgovorio.
"Možemo potvrditi kako smo u proteklom razdoblju zabilježili nekoliko slučajeva oštećenja stakla na autobusu linije 133 (Savski most – Sveta Klara – Čehi), zbog čega je nažalost došlo zbog izvedbe postojeće nadstrešnice, no i ostalih prometno tehničkih uvjeta koji utječu na nesmetano zaustavljanje i prolazak kroz stajalište", rekao je za Zagreb.info Domagoj Zeba, glasnogovornik ZET-a.

Zbog pomalo bizarnih incidenata održan je i komisijski očevid, te se, kako ističu, traži optimalno rješenje za što bržu prilagodbu infrastrukture.

"Stajalište je privremeno izmješteno 15 metara južnije. Postupak prilagodbe stajališta olakšat će vozačima sve radnje pri upravljanju vozilom na samom stajalištu", opisao je Zeba trenutno napravljene korake u Svetoj Klari.

Višegodišnji problemi

Kako je Zagreb.info pisao još 2015. godine, nezadovoljstvo stanovnika u Svetoj Klari traje godinama.

Građanima nedostaje pješačkih prijelaza i prometne sigurnosti, a problemi su neriješeni još od Domovinskog rata. Jednostavno nije dolazilo dovoljno sredstava u to naselje kako bi se tamošnji problemi riješili.

U naselju postoji 14 stajališta za autobuse, a od toga samo dva imaju ugibalište dok su ostala izravno na cesti. Dok nadstrešnica na stajalištu Frane Malnara pokazuje promjene i spremnost na rješavanje problema tamošnje infrastrukture, neuspjesi sa sigurnim stajanjem autobusa pokazuju kako je pred gradom još puno posla kako bi Sveta Klara postala mjesto sigurnog i nesmetanog prometa.

[ChRiStIaN]

Staneš 10cm dalje od nadstrešnice i nema problema, ne mora kotač biti na samom rubu. Ima masa stajališta koja nisu adekvatno riješena pa autobusi staju kako mogu. Bolje i to nego da razbiješ autobus, ne?

[smogovci.bbb2]

Možda se izmaknuo vozilu iz suprotnog smjera

[tramvajac 92]

Cesta do Sv. Klare je očaj, ja tuda ne bi pustio ni tenk a kamoli autobuse.

[421]

Staneš 10cm dalje od nadstrešnice i nema problema, ne mora kotač biti na samom rubu. Ima masa stajališta koja nisu adekvatno riješena pa autobusi staju kako mogu. Bolje i to nego da razbiješ autobus, ne?

II izmjene i dopune Pravilnika o prometnoj službi na autobusima
Članak 3.
Članak 97. mijenja se i glasi.
Vozač je dužan zaustaviti vozilo na svim stajalištima svoje linije, a ulaženje i izlaženje putnika je dopušteno samo na stajalištu dok vozilo stoji, osim u slučaju većih zastoja.
Iznimno, vozač autobusa nije dužan vozilo zaustaviti na svim stajalištima svoje linije, ako u vozilu nema putnika, koji žele izaći i na stajalištu nema putnika.
Vozaču je zabranjeno kretanje i vožnja vozila s otvorenim vratima.
Prilikom zaustavljanja autobusa na stajalištu vozač mora pravovremeno smanjiti brzinu. U pravilu vozač zaustavlja autobus na stajalištu na način da je stajališna oznaka u razini s prednjim dijelom autobusa.
Autobus se mora zaustaviti neposredno uz stajališni peron, na udaljenosti od oko 20 cm, vodeći brigu da se gume ne oštećuju o rubni kamen.
Pri tome vozač mora voditi brigu o sigurnosti osoba koje se nalaze na stajalištu.
Prilikom izlaska sa stajališta, vozač autobusa mora provjeriti da li tu radnju može učiniti sigurnom, obzirom na ostale sudionike u prometu.
1. Pitanje je kolika je širina kolnika i prometne trake na stajalištu Franje Malnara radi mimoilaženja ili zaustavljanja autobusa na stajalištu.                                                                                                             
Podsjetnik: MAN city širok je 2,50m bez ogledala, Citaro 2,55m, Crossway LE 2,55m.
2. Pitanje je kakvo je stanje prometne trake (ravna, valovita, izbočena, kolotrag) radi možebitnog ljuljanja pri pokretanju iz stajališta
3. Sudeći prema objavljenoj slici i prema kutu snimanja, nadstrešnica je postavljena paralelno s ogradom na izlomljenom kolniku, pa dijagonala autobusa između vrata I i vrata II, ulazi u prednji dio dijagonale nadstrešnice koja je u ravnini s gabaritom rubnog kamena.
4. Još jednoč se dokazalo da treba konzultirati struku, jer nova šikana u Dupcu je isto promašaj koji ZET košta dva oštećena naplatka pogona na zglobnima autobusima (zasad).
Istok – Zapad 1:1,  ZGceste – ZET 2:0, ZET – vozači 4:0 (zaštita interesa, naplata štete).

[421]

Vani je natjecaj za 80 vozaca.

Kako će ZET privući deficitarno zanimanje vozača pod svoje okrilje?

Ekonomski institut: Povećala se potražnja za radom, ovo su najtraženija zanimanja
INDEKS slobodnih radnih mjesta - OVI indeks za ožujak pokazuje da se nastavljaju pozitivni trendovi na tržištu rada, objavio je danas Ekonomski institut Zagreb (EIZ).
"Naime, prema OVI indeksu iz ožujka 2022. godine potražnja za radom je 33 posto veća u odnosu na ožujak 2021. godine te 65 i 27 posto veća no u ožujku 2020. i 2019. godine", navodi se u objavi na internetskim stranicama EIZ-a.
Slično se, kako se nadalje navodi, može zaključiti i iz kvartalnih podataka - u prvom kvartalu 2022. godine tražilo se 58, 45 te 30 posto radnika više no u prvom kvartalu 2021., 2020. i 2019. godine.
Najtraženija zanimanja u ožujku ove godine bila su prodavač, kuhar, konobar, skladištar i vozač, istaknuli su iz EIZ-a.
1.8 posto oglasa spominjalo mogućnost rada od kuće
Po podacima koje iznose, 44 posto oglasa za posao nudilo je ugovor na neodređeno, dok je 43 posto oglasa nudilo ugovor na određeno.
Oko 1.8 posto oglasa za posao spominjalo je mogućnost rada od kuće, dok je 3.2 posto oglasa bilo usmjereno na umirovljenike, naveli su iz EIZ-a.
OVI - Online Vacancy Indeks - mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.
OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).
https://www.index.hr/vijesti/clanak/ekonomski-institut-povecala-se-potraznja-za-radom-ovo-su-najtrazenija-zanimanja/2352571.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d

[smogovci.bbb2]

Izvor: https://www.zet.hr/preuzimanja/javni-pozivi/641

[421]

Zagrepčanima ovlast da utječu na gradsku politiku. No samo uz minireferendum
Uzme li se da je birača u hrvatskoj metropoli nešto manje od 700 tisuća, to znači da bi trebalo prikupiti barem 70 tisuća potpisa da bi se neka tema postala predmet rasprave zagrebačkih skupštinara. Zato su u odluku unijeli i odredbu kojom se o nekom prijedlogu ili peticiji može, ali i ne mora, raspravljati na Skupštini, ako je podrži najmanje jedan posto ukupnog broja birača, odnosno njih oko 7000.

Da se s Manduševca ponovno, kao u starim danima, može piti voda. Ili da se odustane od izgradnje sortirnice otpada u Resniku. Uređenje tržnice na Trnju, očuvanje parka na Savici, pretvaranje dijela centra Zagreba u pješačku zonu, izgradnja suvremene škole u Donjem Dragonošcu – sve su to inicijative koje su posljednjih godina pokrenuli građani, a sad se otvorio i put da one, kao i sve druge u budućnosti, postanu i tema na sjednicama Gradske skupštine.

Nakon jednomjesečnog savjetovanja s javnošću jedna od točaka dnevnog reda sjednice sljedećeg četvrtka jest i prijedlog Odluke o podnošenju prijedloga i peticija građana. Radi se o obliku minireferenduma kojim se Zagrepčani prvi put u povijesti na direktan način mogu uključiti u odlučivanje o temama za koje smatraju da zaslužuju pažnju tako da ih uvrste na dnevni red sjednica.

A kako funkcionira? Prikupi li određena inicijativa peticijom potpise najmanje deset posto od ukupnog birača u Zagrebu, ona postaje tema o kojoj Gradska skupština mora raspravljati i odgovoriti podnositeljima peticije. Uzme li se da je birača u hrvatskoj metropoli nešto manje od 700 tisuća, to znači da bi trebalo prikupiti barem 70 tisuća potpisa da bi se neka tema postala predmet rasprave zagrebačkih skupštinara.
Ali teško da će, primjerice, za peticiju o prometnoj regulaciji jednog kvarta netko prikupiti toliko potpisa, a to su očigledno shvatili i u Gradu. Zato su u odluku unijeli i odredbu kojom se o nekom prijedlogu ili peticiji može, ali i ne mora, raspravljati na Skupštini, ako je podrži najmanje jedan posto ukupnog broja birača, odnosno njih oko 7000. – Mislim da je to izvrsna stvar, da je takvo nešto postojalo kad smo branili naš park, jako bi nam pomoglo. Možda ne bismo uspjeli prikupiti 10 posto potpisa, ali jedan posto je moguće. Tada su nam kanal prema vladajućima uglavnom bili mediji. Ovaj alat ljudima daje osjećaj da mogu utjecati na stvari koje se događaju u gradu – govori Igor Kramarić iz građanske inicijative "Savica za park", koja se prije nekoliko godina borila za očuvanje kvartovskog zelenila te protiv izgradnje crkve i velikog igrališta u središnjem parku u naselju. Odlukom je propisan i cijeli postupak kako građani svoju temu mogu pretvoriti u dio dnevnog reda Skupštine. On traje do šest mjeseci i više, ovisno o operativnosti inicijatora peticije. Potrebno je prvo obaviti nekoliko predradnji. Oni koji žele da se o nekoj temi razgovara javno moraju prvo osnovati organizacijski odbor s tri do devet članova, a zatim među sobom odabrati i predstavnika.  Nakon toga mora se složiti i peticija za koju će prikupljati potpise te odrediti rok njezina trajanja koji ne smije biti dulji od 90 dana. Puno je posla i nakon provođenja peticije jer je potrebno izbrojiti prikupljene potpise. Ako su Zagrepčani uspjeli prikupiti 10 posto potpisa birača, to obvezuje gradonačelnika Tomislava Tomaševića da ju uvrsti na dnevni red sjednice, a ako je prikupljeno manje od 10, a više od 1 posto, o njezinu uvrštavanju će, prema poslovniku, većinom glasova odlučivati skupštinari.

Da Zagrepčani mogu izravno odlučivati o stvarima iz svog interesa, od kvartovskih pitanja do proračunskih stavaka, bio je jedan je od programskih ciljeva platforme Možemo! u predizbornoj kampanji pa su ovim alatom gradski čelnici izuzetno zadovoljni. – Ovi mehanizmi sudjelovanja građana otvaraju mogućnost demokratske participacije građana u političkim procesima – stoji u obrazloženju odluke.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/zagreb/zagrepcanima-ovlast-da-utjecu-na-gradsku-politiku-no-samo-uz-minireferendum-1581199 - www.vecernji.hr

[smogovci.bbb2]

Po ovome ispada da su svi stanovnici Zagreba glasači, od 0-150 godina

[421]

Donedavno: Kako jedan čovjek može ustaviti njih 700.000, a odsad: kako 7000-70.000 potpisa može mijenjati Zagreb.

[DWProski]

Da ne budem cicija - već sam željezničarima objavio, pa evo i ovdje:
Tracker za ZET je sada (privremeno) dostupan kao najosnovnija verzija je sada na: http://83.212.82.174:8080/. Stanice su bijeli kružići sa plavim rubom i potrebno je 2x kliknuti na njih kako bi se otvorio prikaz dolazaka. Radi malo sporije (između klika i prikaza može proći do 10s), ali to je do više sile. Ispis u drugom redu (ispod vremena) je oblika GB/VR

[ChRiStIaN]

Sad jos to integrirati u google maps i to je to. Vidim da za HZ funkcionira.

[MAN truck bus]

Vjerojatno imaju u planu Google Maps, trenutno je to u probnoj fazi. Vjerojatno im je prvo cilj na svim vozilima osposobiti GPS tako da se sva vide, onda omogućiti trenutnu poziciju vozila i na kraju sve ubaciti u Google Maps da funkcionira kako treba. Iskreno se nadam da će to doći do razine kako je u Autotroleju.
Ovo što je DWProski napravio je odlično za nas ljubitelje jer možemo vidjeti koje je vozilo gdje, dok u ZETInfo koji je prvi ubacio opciju uživo praćenja vozila može se samo vidjeti na kojoj se trenutno stanici nalazi vozilo na određenom polasku.